Nakon više od godinu dana građanskog rata u Sudanu, skoro trećina ranjenih su žene ili djeca mlađa od deset godina, navodi gtrupa za medicinsku pomoć Liječnici bez granica.
Ujedinjene nacije nazivaju situaciju u Sudanu “jednom od najtežih humanitarnih kriza u posljednje vrijeme“.
Agencije Ujedinjenih nacija i međunarodne humanitarne grupe moraju se “vratiti i učiniti više za narod Sudana“, izjavio je čelnik medicinske dobrotvorne organizacije Liječnici bez granica (MSF).
Međunarodni predsjednik MSF, Christos Christou, kazao je za AFP da je nakon 15 mjeseci brutalnog sukoba u toj sjeveroistočnoj afričkoj zemlji skoro svaki treći ranjenik žena ili djete mlađe od deset godina.
Rat je izbio uprilu 2023. između regularne vojske i paravojnih snaga za brzu podršku (RSF), gurajući Sudan u “jednu od najtežih humanitarnih kriza u posljednje vrijeme“, tvrde UN.
To je uzrokovalo gašenje velike većine operacija pomoći u zemlji.
– Brojne su organizacije odabrale konzervativnu poziciju, čekajući da vide kako će se sukob razvijati – kazao je Christou za AFP u Port Sudanu.
On je to govorio je dok su razgovori izmeđuposrednika UN-a i delegacija obje zaraćene strane nastavljeni u Ženevi.
– Sada, kada je glad skoro uzela maha, a rat ne pokazuje znakove posustajanja, tražimo da se druge brojne organizacije, a posebno agencije UN-a, vrate i učine više – kazao je.
Humanitarne organizacije javljaju o ozbiljnim “financijskim izazovima – izjavio je liječnički veteran, o rezultatu hroničnog nedovoljnog finansiranja Sudana koji je UN-ov čelnik humanitarnih napora Martin Griffiths nazvao “historijski sramotnim“.
Sudanske službe za hitnu pomoć – koje redovno napadaju obje strane u sukobu – tvrde da su napuštene, a humanitarni radnici žale se da je djelovanje postalo skoro nemoguće.
Većina humanitarnih grupa uspjela je poslati pomoć samo na istok koji kontrolira vojska, a UN je optužio obje strane za “sistemske opstrukcije i namjerno uskraćivanje” humanitarnog pristupa.
– Stalno doživljavamo pljačku, maltretiranje medicinskog osoblja i izgubili smo ljude – kazao je Christou.
Od početka rata, i vojska i RSF optuživani su za pljačku ili ometanje pomoći, kao i za gotovo uništavanje ionako krhkog zdravstvenog sistema.
Samo u glavnom gradu Sjevernog Darfura, El-Fasheru, bilo je najmanje devet napada na objekte koje podržava MSF od 10. maja, kada su ponovno izbile žestoke borbe u gradu.
Širom Sudana liječnicima se prijeti, pacijenti se ubijaju, a pedijatrijske jedinice bombarduju, u napadima za koje Christou kaže da su često “namjerni“.
– Bolnice su sveta mjesta, gdje ljudi imaju pravo tražiti pomoć, a pacijenti i medicinsko osoblje moraju biti zaštićeni – kazao je.
– U ratu su ubijeni deseci hiljada ljudi, ali “svaki je danak podcijenjen – upozorio je Christou.
Većina ranjenih u borbama – od kojih se većina odvija u gusto naseljenim urbanim područjima – ne može doći do bolnica, od kojih je više od 70 posto prisiljeno je napustiti službu.
Od onih koji dospiju u bolnice koje podržava MSF, često jedine ustanove koje primaju pacijente, skoro svaka treća osoba primljena s ratnim ozljedama su žene ili djeca mlađa od deset godina – kazao je Christou.
Dvije su strane rutinski optuživane za ratne zločine, uključujući neselektivno granatiranje stambenih područja i ciljanje civila.
Sudan se trenutno suočava s najvećom svjetskom krizom raseljavanja, tvrde UN, s rekordnih 10,5 miliona ljudi interno raseljenih.
Većina sada pokušava preživjeti u dijelovima Sudana koji su možda relativno sigurni od borbi, ali su pod sve većim rizikom od gladi, tvrdi Svjetska organizacija.
Više od polovice od 48 miliona ljudi u Sudanu suočava se s “akutnom nedostatkom hrane” koja će se pogoršati kako kišna sezona počinje na ljeto.
Humanitarne grupe u više su navrata upozoravale da će obilne kiše i poplave potpuno izolirati kompletne regije od pomoći.
– Ovo je naša noćna mora – kazao je Christou, dodajući da je redovni obrazac “sezonske pothranjenosti” u Sudanu ustupio mjesto nadolazećoj masovnoj gladi.
Nedostatak pristupa podacima spriječio je službenu objavu gladi, ali MSF i druge grupe uočavaju brzo “povećanje trendova teške pothranjenosti” širom Sudana.
Samo u jednom kampu za raseljene u Sjevernom Darfuru – Zamzam, koji ima više od 300.000 ljudi – 63.000 djece “kvalificira se kao neuhranjeno“, od kojih je deset posto “teško, akutno neuhranjeno”, kazao je Christou.
– To bi nas sviju trebalo zabrinuti. Trebalo bi nam poručiti da moramo odgovoriti kolektivno kao međunarodna zajednica kako bismo spriječili da se ovo pogorša – kazao je on, piše Fena.
Scena.ba
