Kada su netom nakon Općih izbora 2022. godine u Bosni i Hercegovini SNSD-HDZ BiH-sarajevska ‘trojka’ (SDP, NiP, NS) postigli dogovor o formiranju državne vlasti obećavale su se ‘brda i doline’.
U čitavoj lepezi obećanja izdvajala su se ona kako će BiH postati predvodnica EU pura regije, o neviđenom ekonomskom oporavku, o takvim demografskim mjerama zbog kojih će se iseljeništvo početi masovno vraćati u zemlju…
Piše: Dragan Bradvica – Devni list
Naravno, radilo se o čitavom populizmu i praznim frazama kod kojih čak i nije problem u onima koji su ih izgovarali, nego u onima koji u njih vjeruju. Ipak, očekivalo se da se nakon katastrofalnog saziva Vijeća ministara BiH ranije ovaj put barem stvari kreću u dobrom smjeru. Niti to se nije dogodilo. Predsjednik Republike Srpske i SNSD-a Milorad Dodik i čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović su dobivali sve što su poželjeli, bukvalno su u potpunosti politički zagospodarili državom, a opskurnim ‘trojkašima’ jedino je važno ostati u foteljama.
Skromni rezultati
Međutim, njima niti ove nije bila prepreka da se ‘na sva zvona’ hvale imaginarnim postignućima Vijeća ministara BiH. Naime, prije nekoliko dana je na prijedlog Ureda predsjedateljice usvojeno je Godišnje izvješće o radu Vijeća ministara za 2023. godinu, u kojoj je održano 57 sjednica, i to 35 redovitih i 22 izvanredne sjednice.
Ono što je kudikamo važnije na tim sjednicama je usvojilo tek devet zakona, među njima izmjena i dopuna postojećih. Iz izvješća je vidljivo kako nije usvojeno više od 50 planiranih zakonskih rješenja.
To vlastodršce nije spriječilo da se hvale time da je razmotrenim više od 1.400 točaka na sjednicama prošle godine, a uz navedenih devet zakona tu su i dvije strategije, 226 odluka, a 364 informacije i izvješća, nekoliko stotina odgovora na zastupnička pitanja i inicijative, 22 imenovanja. Nije spomenuto šta nije usvojeno. A onda su nastavili s populističkim frazama.
– Vijeće ministara BiH, uz brojne izazove, jasno je definiralo svoju posvećenost ubrzanju reformskih procesa, a poseban fokus usmjeren je na potporu integraciji BiH u EU, sukladno ustavnim nadležnostima i dogovorom unutar zemlje. Kontinuiranom suradnjom s relevantnim partnerima unutar zemlje i s međunarodnim partnerima Vijeće ministara BiH pokazalo je odlučnost i sposobnost da se nosi s izazovima koji stoje pred zemljom.
Potvrda tome je rad u kontinuitetu i bez zastoja koji je omogućio Vijeću ministara BiH ubrzanje implementacije nužnih zakonodavnih, socioekonomskih i društvenih reformi u skladu s nadležnostima institucija BiH. Predanost reformama vrednovana je u prosincu 2023. kada je Europska komisija dala uvjetnu preporuku za pokretanje pregovaračkog procesa za ulazak BiH u EU, stoji u izvješću.
Kada su u pitanju javne investicije planirane Programom rada Vijeća ministara BiH za 2023., završena su 24 projekta, a nije završeno više od 60.
Dekadencija
Naravno, nema ni slova o tome kako se još uvijek ne mogu dogovoriti o ključnim tzv. europskim zakonima, a jedan od njih jeste Zakon u Sudu BiH.
Nema ni slova o tome kako je državni proračun usvojen tek krajem srpnja. A i kada je usvojen za njega je sam ministar financija i trezora BiH Srđan Amidžić kazao da je potrošačkim jer se skoro milijarda maraka daje za plaće.
Velebni uspjeh domaćih vlasti je i to što su konstitutivne narode i žitelje već ostavili bez 70 milijuna eura iz Plana rasta jer Dodik ne želi niti milimetra odstupiti od svojih politika, odnosno raditi na jačanju državnih institucija.
Scena.ba
