Adolescencija je razdoblje prijelaza iz djetinjstva u odraslu dob – vrijeme traženja identiteta, neovisnosti i pripadnosti. Upravo tada mladi postaju osjetljiviji na društvene utjecaje i skloniji eksperimentiranju s alkoholom, duhanom i drugim psihoaktivnim tvarima.
Stručnjaci upozoravaju da je riječ o najranjivijoj populaciji kada je riječ o razvoju ovisnosti – fizičke, psihološke ili socijalne.
Prema podacima Ministarstva sigurnosti BiH, narkomanija je postala izražen društveni i sigurnosni problem, a sve veći broj mladih eksperimentira s tzv. “novim sintetičkim drogama” koje se na tržištu često prodaju i kao legalni osvježivači zraka.
Riječ je o kemijskim spojevima poput skunka, spicea i ketamina, koji se proizvode u ilegalnim laboratorijima. Njihova privlačnost leži u dostupnosti i niskoj cijeni, no posljedice su teške i dugoročne – od oštećenja mozga do trajnih psihofizičkih promjena.
Procjenjuje se da u BiH danas tisuće mladih osoba konzumira opijate, a problem je posebno izražen u urbanim sredinama. Istovremeno, marihuana se među mladima i dalje doživljava kao bezopasna i “prirodna” droga, što dodatno smanjuje svijest o rizicima.
Kako za Bljesak.info navodi Centar za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Mostar, prosječna dob pacijenata koji su im se obratili tijekom 2024. i 2025. godine iznosi 46 godina, pri čemu su žene u prosjeku mlađe (44) od muškaraca (46).
Najmlađi pacijent na opijatskoj terapiji imao je 24 godine, a maloljetnicima se preporučuju drugi oblici liječenja.
Centar bilježi i geografske podatke: 98 pacijenata dolazi iz Mostara, a ostali iz Konjica, Stoca, Čapljine, Čitluka, Gruda, Ljubuškog i Širokog Brijega.
Prema riječima ravnatelja doc. dr. sc. prim. Siniše Skočibušića za Bljesak.info, “uočava se porast korištenja stimulansa poput amfetamina i marihuane te osobito zabrinjavajuće istodobno korištenje više psihoaktivnih tvari”.
Prema istraživanju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, prosječna dob prvog kontakta s drogom iznosi između 15 i 17 godina, dok se kod 5,8% ispitanika konzumacija pojavila prije 15. godine života.
Droge su dostupne gotovo svugdje – u kafićima, klubovima, školama i parkovima.
Najčešći razlozi početka korištenja su utjecaj vršnjaka (27,7%), znatiželja (14,3%) i problemi u obitelji (11,7%). Među dodatnim razlozima nalaze se i želja za samopotvrđivanjem, dosada, depresija i problemi u školi.
Zabrinjava i podatak da su mnogi roditelji za ovisnost svoje djece doznali tek nakon četiri godine, kada je proces već u poodmakloj fazi.
Stručnjaci ističu da je problem narkomanije prerastao zdravstvene okvire te prerasta u pitanje javne sigurnosti i društvene stabilnosti.
Ministarstvo sigurnosti BiH u svom nacrtu programa rada za razdoblje 2026.–2028. predlaže izmjene Zakona o suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, dopunu liste zabranjenih tvari te izradu nove državne strategije za prevenciju i nadzor nad drogama.
Scena.ba
