Sve češće su vijesti o ubojstvima i samoubojstvima u Bosni i Hercegovini. Nažalost, raste i broj mladih koji “dižu ruku na sebe“. Statistika u Bosni i Hercegovini je crna – nažalost.
U prošloj godini suicid je počinilo više od četiri stotine ljudi. Najviše je osoba starije životne dobi koje su sebi presudile, a kao povod uglavnom su navedena depresivna stanja koja su trajala dugo.
– Nerijetko, to su osobe u terminalnim fazama bolesti. Kod mlađih osoba također dolazi do suicida, a često se ne zna što je stvarni razlog. Naizgled, životni plan protiče sukladno normalnom, ali u jednom trenutku dolazi do takvih radnji, navodi ministar unutarnjih poslova HNŽ-a Marijo Marić.
Depresija
Gotovo 70 posto samoubojstava počinile su osobe muškog spola. Muškarci su manje skloni traženju stručne pomoći kada su depresivni. Zašto naizgled zdrava osoba sebi oduzima život, teško je pronaći odgovore.
– U svim slučajevima koji su mi poznati, uvijek je u pozadini bio izuzetno depresivan kontekst i depresija koja se razvijala, kao i izostanak potpore najbliže socijalne sredine, navodi psihoterapeut Marko Romić.
U posljednjih pet godina u Hercegovačko-neretvanskoj županiji samoubojstvo je počinilo 88 osoba.
Ministar Marić kaže kako se ne može govoriti u porastu ili padu. Statistika kaže kako u Bosni i Hercegovini imamo po jedan suicid na 25 pokušaja.
– Najviše slučajeva je bilo u Konjicu – 37. Na području Mostara 33, a u Čapljini 18 slučajeva. Najčešće je do samoubojstava dolazilo uporabom vatrenog oružja, vješanjem, ali i ubacivanjem fena u kadu, gušenjem monoksidom ili bacanjem pod nadolazeći vlak, dodaje Marić.
Ljubav i poštovanje
Dolazak psiholozima i psihoterapeutima i dalje je stigma. Zbog nezdrave situacije u društvu ne možemo očekivati pad broja suicida, ali možemo mijenjati svijest kako bismo prevenirali neželjene posljedice. A kako u našem društvu vlada stigma da je sramota potražiti pomoć, rijetki se odlučuju na taj korak, umjesto toga, izlaz nalazeći u tragediji. Praksa i statistike pokazuju da je broj samoubojstava mnogo veći u urbanim u odnosu na ruralne sredine. Razlog za to sociolozi vide u fenomenu otuđenja od okoline i otuđenja čovjeka od samog sebe.
U ruralnim sredinama ljudi su, navode sociolozi, više privrženim jedni drugima, više se oslanjaju jedni na druge, dijeleći probleme jedni s drugima, dok u urbanim dolazi do otuđenja. Kada neko pomisli da treba ići na psihijatriju i kada je to povezano s činjenicom da mora otići kod doktora, uzeti uputnicu i upisati u karton –to kod ljudi u našoj zemlji izaziva blokadu.
Globalna statistika pokazuje da suicidne misli i namjere nisu rijetkost i prema tim parametrima u svijetu skoro svakih 40 sekundi jedna osoba sebi oduzme život. Najčešće je to kada osoba osjeti da nije dovoljno poštovan i voljen.
Scena.ba
