Sve je više razvoda nakon 50. godine, ali i ljudi koji nakon prekida dugogodišnjih brakova odlučuju ponovo pronaći ljubav.
Istraživanja pokazuju da se u kasnijoj životnoj dobi mijenja odnos muškaraca i žena prema novim vezama, a razlike između njih prilično su izražene.
Početak zajedničkog života
Brak se tradicionalno povezuje s mlađim parovima koji tek započinju zajednički život. Međutim, demografske promjene posljednjih desetljeća donijele su drugačiju sliku. Ljudi žive dulje, dok su prekidi dugogodišnjih brakova u pedesetim godinama, poznati kao “sijedi razvodi”, sve češći.
Zbog toga se nameće pitanje što se događa kada ljudi u tim godinama ponovo traže partnera i koji čimbenici mogu utjecati na uspjeh nove veze, piše Psychology Today.
Nove veze u brojkama
Istraživanje koje su 2025. godine proveli Susan Brown i njezine kolege sa Sveučilišta Bowling Green pokazalo je da nakon 50. godine ne raste samo broj razvoda već i broj ljudi koji ulaze u nove emotivne odnose.
Prema dostupnim podatcima, novu romantičnu vezu započinje 37 posto muškaraca i 22 posto žena. Pri tome je zajednički život mnogo češći od formalnog braka, jer mnogi ljudi u toj fazi života ne vide potrebu za sklapanjem novog braka.
Razlike između muškaraca i žena posebno su vidljive kada se promatra njihova prethodna bračna povijest. Muškarci koji nakon razvoda započnu novu vezu najčešće su prethodno bili dulje u braku nego žene. Također, muškarci koji su se ženili više puta češće su spremni ponovo potražiti partnericu.
U kasnijoj životnoj dobi heteroseksualni muškarci imaju i veći izbor potencijalnih partnerica, jer je među starijom populacijom više žena, između ostalog zbog kraćeg prosječnog životnog vijeka muškaraca.
Na odluku o novoj vezi utječu i društvene okolnosti. Starije žene često pokazuju manju zainteresiranost za nove partnerske odnose, između ostalog zbog tradicionalne podjele obveza koju brak, ali i zajednički život, mogu donijeti.
Žene su češće te koje preuzimaju kućanske poslove i brigu o partneru, dok zauzvrat mogu imati veću financijsku sigurnost. Međutim, takav se odnos može promijeniti odlaskom u mirovinu, kada muškarcima prihodi mogu biti manji, dok potreba za njegom i pomoći postaje veća.
S druge strane, stariji muškarci rjeđe žele preuzeti obveze prema ženi koja već ima vlastite obveze skrbi, na primjer prema svojim roditeljima. U cijelu priču uključuju se i djeca. Ako muškarac ima blizak odnos sa svojom djecom, ona mogu preuzeti dio brige kada za to dođe vrijeme.
Psihologija novog početka
Znanstvenici su, kako bi bolje razumjeli proces pronalaska novog partnera nakon razvoda, analizirali podatke iz velike Studije o zdravlju i mirovini.
Identificirali su 171 muškarca i 78 žena koji su nakon razvoda započeli novu vezu. Od ukupnog broja žena koje su pronašle novog partnera, njih 56 posto odlučilo se na novi brak, dok je to učinilo 40 posto muškaraca.
Istraživače je posebno zanimalo što razlikuje osobe koje su odlučile ponovo stupiti u brak od onih koje su se odlučile samo na zajednički život.
U obzir su uzeti različiti čimbenici, među kojima su obrazovanje, zaposlenje, imovina, zdravstveno stanje, društveni kontakti i “bračna povijest”. Promatrani su trajanje prethodnog braka, razdoblje koje je prošlo od razvoda, kao i dob u kojoj je brak okončan.
Uz imovinsko stanje, upravo se bračna povijest pokazala kao jedan od ključnih čimbenika.
Osobe koje su se formalno razvele češće su tražile novog partnera od onih koje su se samo razišle. Autori istraživanja navode da to potvrđuje tezu kako “raniji događaji i iskustva imaju trajne posljedice na kasnije životne prijelaze”.
Čini se da se ljudi prilikom odluke o novoj vezi više vode emocijama nego racionalnim razlozima. Drugi čimbenici, poput toga imaju li djecu ili unuke, nisu imali značajan utjecaj, posebno kada su u pitanju žene.
Kakve su ljubavne veze u poznijim godinama?
Dinamiku novih partnerskih odnosa istraživala je i Chaya Koren sa Sveučilišta u Haifi 2022. godine.
U istraživanju su sudjelovali udovci, udovice, ali i osobe koje su iza sebe imale razvod. Kroz detaljne razgovore s 38 parova u dobi od 66 do 92 godine analizirani su različiti aspekti ljubavi u kasnijem životnom dobu.
Sudionici su ljubav opisali kao stanje u kojem se “osjećaju dobro”, a podijelili su je na ugodnu, roditeljsku i bratsku, prenosi Superžena.
Kao i kod drugih partnerskih odnosa, i kod ovih parova postojale su faze zaljubljenosti, nakon kojih su se osjećaji postupno smirivali. Ipak, briga o partneru ostajala je važan dio odnosa.
Posebno zanimljiv zaključak istraživanja odnosio se na ekskluzivnost ljubavi. Sudionici su svoju ljubav opisivali kao isključivu, a takva se povezanost održavala kroz predanost, koja obuhvaća privrženost i strast.
Ipak, kod ovih parova suosjećanje je bilo izraženije od same strasti, što pokazuje da ljubav u kasnijoj životnoj dobi može imati drugačiji oblik, ali i dalje ostati snažna i ispunjavajuća.
Scena.ba
