Gorivo u BiH na nekim benzinskim crpkama prešlo je 3 KM. Iako ima “čudnih” oscilacija, pa tako imamo crpke na kojima je litra dizela 2,75 KM, a na drugima 3,06 KM, činjenica je kako cijene nezaustavljivo rastu i da na vidiku nema kopernikanskog obrata da se vratimo razumnim cijenama iz “onih vremena”.
Gledanje u staklenu kuglu
Uspoređujući prosječnu cijenu goriva, za litru se u BiH plaća 1,47 eura i po tome smo slični ratom pogođenoj Ukrajini, gdje se za litru plaćaju 1,42 eura. U Njemačkoj, koju zbog velikog broja naših žitelja rado uzimamo za usporedbu, za litru se trenutačno plaća 1,85 eura. BiH je i dalje najjeftinija u okružju jer su cijene u susjednim zemljama, preračunato u marke, dobrano prešle 3 KM. Međutim, nije nam to nikakva utjeha na ovakve plaće, mirovine, socijalnu pomoć i sve ostalo što bi nam trebalo držati standard, ali ga ne drži. Gorivo je postalo svjetski problem i nitko rado ne prognozira što će se događati u budućnosti. Prema riječima Jasminka Umičevića, naftnog konzultanta, o tome je i teško govoriti. On je za Index objasnio i čimbenike koji su doveli do novog rasta cijena nafte.
– Za budućnost je teško reći. To je gledanje u staklenu kuglu. Stalno se situacija mijenja. Kad smo mislili da se barel nafte stabilizirao na 80, 90 dolara, to se izmijenilo pa sad stoji 92, 93 dolara. Nekoliko je čimbenika vezano uz ovu situaciju. Kao prvo, to je odluka OPEC-a i Rusije da se smanji proizvodnja, odnosno prodaja, Rusije i Saudijske Arabije od početka iduće godine. Radi se o oko milijun i pol barela na dan. To je veliki iznos. Drugo, Europa je odlučila kako neće uzimati naftne prerađevine iz Rusije. Rusija je bila dobavljač takozvanih poluproizvoda, to su bila plinska ulja i neke vrste loživih ulja, oni su bili korišteni za proizvodnju dizela. Toga više nema, zato se smanjuje opskrba tržišta dizelom, a ruska nafta je zamijenjena bliskoistočnim i zapadnoafričkim naftama koje imaju manji sadržaj dizela. Značajno na cijenu utječe to što je dolar ojačao, svjetska trgovina naftom više od 90 posto obavlja se u dolarima. I to jačanje dolara posljedica je onoga što se događa na benzinskim crpkama. Još jedan razlog je taj što je jedna od najvećih europskih rafinerija, ona u Amsterdamu, imala veliki kvar. Tih nekoliko čimbenika okomilo se na tržište baš kad je počela povećana potrošnja ujesen i zimi. Kad se poklopi, imate ovu situaciju – objasnio je stručnjak. Istaknuo je i kako su sve oči uprte prema Kini. Naime, Kini dogovor Arapa i Rusa o smanjenim kvotama, koji ima za posljedicu rast cijena nafte, ne odgovara, a ta se zemlja i u ratnom vihoru pokazala kao vjeran suradnik Rusije.
– Gospodarstvo Kine se, možemo to tako reći, koprca u ozbiljnim problemima. Povećana cijena energije znači veću inflaciju i smanjenu konkurentnost. Tako da postoji mogućnost da se Kina okrene drugim tržištima, poput bliskoistočnog, koje nema probleme kakve ima Rusija. Kod Rusije su problem zastarjele rafinerije.
Većina ruskih rafinerija u kontinentalnom dijelu je zastarjela, ne proizvode dovoljno visokovrijednih prerađevina. Njima to sada treba i u ratne svrhe – kazao je. Postoji još jedna mogućnost o kojoj se govori, a koja bi prouzročila globalni problem, to je nestašica dizela.
Histerija koja je uzela maha
Energetski stručnjak Davor Štern podsjeća kako su i prije pandemije rafinerije počele odustajati od dizela zbog histerije koja se stvorila oko dekarbonizacije, onečišćenja, a Njemačka je gotovo zaratila sa svojom automobilskom industrijom jer je htjela otjerati benzince i dizelaše s cesta do 2030. A ako dođe do nestašice dizela, onda će doći do divljanja burzi. – Logično je da, ako nečeg manje proizvodite, a potražnja ne pada, dolazi do nestašice, odnosno manjka robe na tržištu, a manjak robe na tržištu dovodi do poskupljenja. Tome se još može dodati kako je Rusija najavila da će zabraniti izvoz dizela iz Rusije prema Europi i svijetu. Moramo to ozbiljno shvatiti i nekako se organizirati te pripremiti za to da će dizela biti manje i da će njegova cijena biti viša – objasnio je stručnjak za energetiku Davor Štern. A dok se u svijetu, u ozbiljnim državama, raspravlja o naftnim rezervama i koliko ima zaliha ako se aktualna situacija pogorša, u BiH, konkretno u Federaciji, znamo da imamo četiri naftna terminala i pristojbu za obvezne rezerve koja iznosi 1 fening po litri svake prerađevine kako bi se osiguravale te obvezne rezerve. Prošle se godine naftne rezerve u BiH komentiralo riječima da bi se potrošile do jednog podneva.
Scena.ba
