Svjetska banka poboljšala je prognozu rasta globalnog gospodarstva za ovu godinu. I to za 0,2 postotna boda – na 2,6 posto. Porast je uglavnom posljedica otporne privatne potrošnje u SAD-u.
Očekivanja za sljedeću godinu za svijet ostala su na 2,7 posto rasta. Što je inače ispod prosječne stope od 3,1 posto iz razdoblja prije pandemije.
Prema posljednjoj procjeni Svjetske banke, razvijena će gospodarstva ove godine ostvariti rast od 1,5 posto, nakon što se u siječnju predviđao rast od 1,2 posto. Povećanje prognoze gotovo je u potpunosti posljedica poboljšanih izgleda za SAD, sažima prognozu francuska novinska agencija AFP.
Svjetska banka predviđa da će američki bruto domaći proizvod (BDP) ove godine porasti 2,5 posto. Što je čak 0,9 postotnih bodova više nego što je predviđala u siječanjskoj prognozi. Na korekcije se odlučila na račun snažne privatne i javne potrošnje u najvećem gospodarstvu svijeta, kao i zbog sve manjeg uvoza.
Upravo je poboljšanje američke prognoze rasta odgovorno za 80 posto boljih izgleda za globalni BDP. Rekao je to novinarima Ayhan Kose, zamjenik glavnog ekonomista Svjetske banke, prenosi Seebiz.
Očekuje se da će europodručje imati gospodarski rast od 0,7% ove godine i 1,4% sljedeće godine. Prognoza za ovu godinu tako nije mijenjana, ali je za 2025. korigirana naniže – za 0,2 postotna boda.
I izgledi za Kinu poboljšani bez obzira na nekretninsku krizu
Organizacija je također poboljšala izglede za Kinu. Tamo se ove godine očekuje rast BDP-a od 4,8 posto, što je 0,3 postotna boda više od prethodne procjene. Ipak, i dalje postoji zabrinutost za stanje tamošnjeg sektora nekretnina, koji je glavni uzrok usporavanja gospodarskog rasta.
Očekuje se da će ove godine brzorastuće zemlje i zemlje u razvoju zabilježiti rast BDP-a od 4,0 posto, što je malo iznad siječanjske prognoze.
“Rast svjetskog gospodarstva na nižim je razinama nego prije 2020.”, posljednju je ekonomsku prognozu popratio glavni ekonomist Svjetske banke Indermit Gill. Dodao je da su izgledi za najsiromašnija gospodarstva “još više zabrinjavajući”.
“Tamo se suočavaju s problemima otplate duga, ograničenim mogućnostima trgovine i skupim klimatskim događajima”, upozorio je. Bit će potrebno pronaći načine za privlačenje novih privatnih investicija i smanjenje javnog duga, poručio je, prenosi Financa.
Scena.ba
