Možda vam je, dok ste bili na plaži ili u pustinji, palo na pamet da zapravo ne znate do čega biste došli kada biste kopali ispod. Biste li pronašli pijesak, kamen, zemlju ili samo gomile blaga koje čuva duh Jafar?
Odgovor se, naravno, razlikuje ovisno o tome gdje se nalazite. Neke se pješčane dine, na primjer, pomiču zbog vjetra, što znači da bi ispod vas mogla biti cijela šuma, ali i vrtače koje čekaju da vas progutaju.
Pijesak se formira od stijena na kopnu, samljevenih trošenjem rijeka i drugih elemenata. Uz obalu, neprestano uzburkano more također melje stijene tijekom hiljada ili miliona godina.
Kad biste kopali prema dole na plaži, mogli biste pronaći pijesak koji je zbijen i pod pritiskom pretvoren u sedimentnu stijenu pješčenjaka. Nastavite kopati, sada koristeći naprednu opremu za bušenje umjesto svoje lopatice za pješčani dvorac, i udarit ćete u temelj područja.
Što se tiče pustinja, možda uopće nećete morati kopati. Većina pustinja nije prekrivena pijeskom, već je sama izložena podloga. Ovo bi mogao biti spojler za ono što biste pronašli ispod pješčanih pustinja, piše IFLScience.
Tamo gdje ima pijeska, on obično nastaje trošenjem izložene stijene. Kako se suhi pustinjski krajolik hladi i zagrijava tijekom dana i noći, stijena se širi i puca. Tokom hiljada ili miliona godina, potpomognuto vjetrom koji šiba manje kamenje, stijene se samelju u pijesak. Kopajte i opet ćete pronaći podlogu i osušenu glinu.
To ne znači da područja ne mogu biti zanimljiva. Pješčane dine koje lutaju mogu sačuvati ono što zakopaju, uključujući neka zapanjujuća stabla devinog trna u Nambiji. U međuvremenu, još uvijek mogu donijeti nekoliko geoloških iznenađenja.
Godine 2010. znanstvenici su pronašli dokaze o pretpovijesnom mega jezeru ispod pijeska Sahare, za koje se smatra da je nastalo oko 250.000 kada se Nil izlio u to područje kroz niski kanal, prenosi agencija.
Scena.ba
