Izgradnja plinovoda Južna interkonekcija još nije ni počela, a već je glavni kamen spoticanja postalo pitanje tko će kupovati plin. Reakcije se ne smiruju nakon objave predsjednika izraelske M.T. Abraham Grupe Amira Grossa Kabirija da će njegova kompanija postati glavni uvoznik američkog ukapljenog plina.
Prema potpisanom Memorandumu, plan je da grčka kompanija 20 godina opskrbljuje mostarsko poduzeće, kojim upravlja izraelski biznismen Kabiri, američkim ukapljenim plinom. Dokument je, navodno, potpisan tijekom Transatlantskog samita o sigurnosti opskrbe plinom u Washingtonu, na kojem je sudjelovao i šef bh. diplomacije.
“Abraham grupa nema nikakvu pravnu osnovu ugovarati bilo kakve količine s bilo kime, pa ni za Aluminij, jer oni prema uredbi Vlade FBiH nisu uvoznici, ne mogu biti uvoznici ukapljenog niti bilo kojeg drugog plina. Trenutačno je to, samo i isključivo, Energoinvest. Kako će izgledati ta Uredba vlade kada, formalno, bude izgrađena Južna interkonekcija prerano je govoriti – tko će biti koncesionar ili sve druge otvorene teme ove priče još su na stolu”, poručuje Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH.
Konaković kaže i da nije imao uvid u Memorandum, no do kraja ove godine, onako kako se Abraham grupa obvezala da će kupiti određene količine, to će, ističe, biti nemoguće. U istom tonu priopćenjem se oglasio i resorni federalni ministar Vedran Lakić.
“U Federaciji BiH vrijede jasna pravila. Svako drugačije predstavljanje situacije je netočno i može dovesti u zabludu naše međunarodne partnere”, kazao je Lakić.
U međuvremenu, dodaje Lakić, intenzivno se radi na realizaciji projekta Južne interkonekcije kao strateškog projekta energetske sigurnosti. No, u praksi i dalje izostaje sinergija domaćih nadležnih institucija o zakonskim pretpostavkama koje prethode projektu. Ministar Staša Košarac krivnju adresira HDZ-u BiH. Pred državnim ministrima je, pojašnjava, Nacrt sporazuma koji je dostavila Vlada Federacije BiH.
“Nadležnost Ministarstva vanjske trgovine bila je pripremiti osnove, a osnove čini taj nacrt koji je usvojila Vlada FBiH i izaslanstvo koje bi predstavljalo BiH. To smo dostavili Tajništvu Vijeća ministara. Poslije se od nas tražila dostava mišljenja Ureda za zakonodavstvo, što smo također dostavili. Danas je kroz tekuća pitanja predsjedateljica Krišto to pitanje forsirala kroz činjenicu koju ona navodi – da je Vlada FBiH odustala od tog nacrta, koji je jedini za nas vjerodostojan, ali mi nemamo taj stav Vlade FBiH”, ističe Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Predsjedateljica Vijeća ministara ističe da je za sklapanje sporazuma s Hrvatskom nužno da Parlament Federacije BiH prethodno hitno usvoji izmjene Zakona o plinovodu Južna interkonekcija, a nakon toga, bez odgađanja, dostavi inicijativu za potpisivanje sporazuma.
Važno je naglasiti da je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH 2. veljače 2026. godine u proceduru uputilo materijal koji je gotovo istovjetan onome koji je Vijeće ministara BiH razmatralo 2023. godine. Predmetni materijal nije usklađen s novim aktivnostima u Federaciji BiH. Međutim, iako se radi o gotovo istovjetnom tekstu, materijal i u ovoj formi, zbog neusklađenosti predloženih zaključaka i Nacrta osnova, nije spreman za upućivanje u daljnju proceduru te je potrebno izvršiti korekcije i pribaviti pozitivno mišljenje Ureda za zakonodavstvo, o čemu je obaviješteno Ministarstvo.
Iako se, načelno, radi na realizaciji ovog projekta, parlamentarna procedura, barem u Federalnom parlamentu, još je daleko, sudeći prema tvrdnjama izvora da je ponovni kočničar u ovom procesu predsjednik HDZ-a Dragan Čović, koji inzistira na uvođenju etničkog glasovanja o ovom zakonu.
Scena.ba
