Tropske vrućine, osim što negativno utiču na zdravlje građana, rizične su i za hranu, naročito lako kvarljivu robu. Podaci inspekcija i udruženja potrošača pokazuju da u prometu nisu namirnice i roba štetni po zdravlje ljudi. Ipak, trgovci na otvorenom se žale na gubitke koje trpe zbog propadanja robe uslijed visokih temperatura.
Prodavači na Gradskoj tržnici žale se da im propadne 50 odsto sezonskog voća i povrća zbog velikih vrućina. Šta prodamo do 12 sati to je sve, kažu, jer poslije nema kupaca, ne izlaze zbog vrućine. Ipak, tvrde da je najsigurnija ispravnost hrane na Tržnici.
Novak Topić
„Troškovi su jako veliki. Propada ne može se sačuvati nema šanse, paprike, paradajiz ako prenoći drugi dan punimo korpe za smeće i idemo u minus.“
DUŠKA CVIJETIĆ
“Jest najsigurnija, jer svaki dan robu dobijamo novu, ne stoji po 10-15 dana.“
Građani su podijeljenog mišljenja kada je riječ o ispravnosti hrane.
JOVAN VASILIĆ, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono”
Do sada nismo imali bar u ovom periodu bez obzira na vrućine žalbe potrošača a su naišli na proizvod koji nezadovoljava da su imali problem.“
Inspektori za hranu u Inspektoratu Republike Srpske su od 200 kontrola u proteklih mjesec i po u 40 slučajeva utvrdili različite nepavilnosti i izrekli ukupno 30.000 maraka kazni. Naglašavaju da zatiču jako malo pokvarene hrane.
DUŠANKA NIKOLIĆ, glasnogovornica Inspektorata Republike Srpske
„Mnogo češće utvrđujemo nepravilnosti koje za posljedicu mogu imati neispravnu hranu nego što zatičemo neispravnu hranu na licu mjesta. Održavanje higijene, vršenje sanitarnih pregleda lica koja pripremaju i poslužuju hranu, adekvatno čišćenje.“
Ugostitelji su svjesni da će se svaka bahatost u skladištenju, proizvodnji i posluživanju hrane loše odraziti na poslovanje.
GORAN KURTINOVIĆ, ugostitelj
„Vodimo računa da sve prostorije gdje držimo namirnice, skladišta držimo pod klimom tokom cijelog dana i pojačano kontrolišemo ispravnost svih namirnica.“
Preporuke stručnjaka građanima su da tokom tropskih vrelina dovoljno hidriraju organizam i unose osam do 10 čaša vode dnevno. Takođe da jedu lako probavljivu hranu, supe, sezonsko voće i povrće, integralne žitarice.
MAJA TRIFKOVIĆ, nutricionistica
„Izbjegavati obilne obroke, pržnu hranu, masnu hranu, industrijske prerađevine, proizvode od bijelog brašna, zaslađene gazirane napitke bogate kofeinom i alkoholom.“
Iz Inspektorata i Udruženja potrošača apel građanima da prijave svaku uočenu neispravnost hrane na prodajnim mjestima, javlja BHRT.
Scena.ba
