Zbog novog Nastavnog plana i programa za predmet povijesti u RS-u jedni traže sankcije jer se ne spominje presuda za genocid, a drugi ističu da Karadžić i Mladić predstavljaju „značajne osobe koje se ne mogu izostaviti“.
Odsustvo kvalifikacije zločina za bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića i nekadašnjeg generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića nije novost u udžbenicima povijesti u ovom entitetu.
Haške presude i kvalifikacija genocida u Srebrenici nisu ni do sada izučavane, ali je reakciju u javnosti ove godine izazvao prošireni Nastavni plan i program za deveti razred u udžbeniku povijesti. Oblast koja se obrađuje nalazi se na kraju udžbenika pod nazivom „Obrambeno – otadžbinski rat” i proširena je s nekoliko nastavnih jedinica.
Pojmovi koji se navode kao poseban dio prilikom obrade nastavne jedinice, odnose se na Radovana Karadžića i Ratka Mladića nakon čijih imena je kao pojam navedeno „heroji rata“. Prvi je reagirao potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković, koji je pozvao Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine da reagira.
Pukovnik, psihijatar, prohitlerovac…
-Imamo i bošnjačku i hrvatsku djecu u obrazovnom sistemu RS-a, zašto nametati povijesne tvrdnje koje nisu istinite. Imamo jasne presude ovim zločincima koji su presuđeni, rekao je Duraković, navodeći da će djeca učiti i o posljedicama rata gdje se neće obrađivati genocid, etničko čišćenje i ostali zločini.
U aktualnom udžbeniku pored Karadžića i Mladića, nalazi se i Alija Izetbegović, a svu trojicu prati kratak opis.
-Kao pukovnik Jugoslovenske narodne armije, imao je važnu ulogu u obrani Srba u Hrvatskoj 1991. godine. Kao general, bio je od 1992. do 1996. godine načelnik Glavnog štaba VRS. Vlasti Srbije su ga 2011. godine izručile Međunarodnom krivičnom sudu u Haagu, navedeno je u opisu Mladića.
-Psihijatar, pjesnik i političar. Kao osnivač i vođa SDS-a imao je izuzetno važnu ulogu u stvaranju Republike Srpske, čiji je bio prvi predsjednik. Vlasti Srbije su ga 2008. godine izručile Međunarodnom sudu u Haagu, koji ga je 2019. osudio na doživotni zatvor, opis je Karadžića.
Za Aliju Izetbegovića, navedeno je da se radi o pravniku, islamskom teologu i političaru.
-U mladosti je bio aktivan u prohitlerovskoj organizaciji „Mladi muslimani“, zbog čega je robijao poslije Drugog svjetskog rata. Napisao je Islamsku deklaraciju u kojoj se založio za državu zasnovanu na Kuranu, zbog čega su ga komunističke vlasti ponovo osudile. Bio je vođa SDA i predsjednik Predsjedništva BiH, navodi se.
‘Nema ništa sporno’
Iz Delegacije EU-a u BiH napominju da izmjene nastavnog plana i programa na ovakav način predstavljaju primjer nekonstruktivne politizacije obrazovanja u BiH. Međutim, profesor iz Sarajeva Enver Kazaz kaže da je to narativ koji koriste svi u BiH i da udžbenici predstavljaju ideološki instrument svih naroda.
-U njima se ciljano sprovodi retraumatizacija novih generacija, gdje su rat, ratni zločinci a potom i žrtve, ideološki upotrijebljene u cilju stvaranja mentalnog kazamata iz kojeg mladi ne mogu izaći, smatra Kazaz, koji kao primjere navodi izlete mladih u okviru obrazovnih sistema u oba entiteta, u kojima posjećuju spomenike pripadnicima jednoj od tri vojske u BiH.
-Karadžić i Mladić, kao ratni zločinci, nametnuti učenicima kao idoli, treba da posluže postojećoj vlasti za odgoj budućih generacija kako bi se nacionalizam kapilarno proširio društvenim poljem i postavila maska kroz koju se ne vidi socijalna i ekonomska stvarnost zemlje, kategoričan je Kazaz.
Reagirali su i iz Republičkog pedagoškog zavoda Republike Srpske koje je zaduženo za nastavni plan i program ali i iz resornog ministarstva koje ih odobrava. Prvi kažu da su iste teme obrađivane i u prethodnoj školskoj godini te da su nove izmjene rezultat zahtjeva nastavnika.
Nešto konkretniji bili su u Ministarstvu obrazovanja, priopćivši da osobe poput Ratka Mladića i Radovana Karadžića, kao i drugih, predstavljaju osobe koje su u razdoblju koji se izučava obavljali značajne dužnosti u vojnom i političkom životu Republike Srpske.
-Zbog toga se ne mogu izostaviti prilikom predstavljanja događaja koji se odnose na nastanak Republike Srpske i Obrambeno-otadžbinski rat, kažu iz ministarstva, navodeći i da „svaka predložena promjena ima svoju znanstvenu utemeljenost i potkrijepljena je mišljenjem stručnih članova koji su radili na izradi tog nastavnog plana i programa“.
Empatija samo prema svom narodu
Reagirali su i iz OHR-a, istakavši da se obrazovni sustav i dalje zloupotrebljava za dalje stvaranje nepovjerenja.
-Etnocentrične perspektive i dalje dominiraju udžbenicima povijesti i vidimo nove planove. Ide se i korak dalje u iskrivljavanju činjenica o ratnim zločinima počinjenim tijekom devedesetih i pojedincima odgovornim za te zločine. Kvalitetno obrazovanje mora uključivati i europske vrijednosti, uključujući toleranciju, naveli su iz OHR-a.
Na njihovu adresu se obratio i predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović, koji je tražio smjenu ministrice Željke Stojičić, kao i nalog o zabrani upotrebe novih nastavnih programa.
Zanimljivo, izvještaj Misije OSCE-a u BiH iz prošle godine obrađuje ovu tematiku, u kojem se navodi da se u osnovnim školama ratne devedesete promatraju iz perspektive vlastitog naroda kao žrtve i gdje se promovira empatija samo prema svom narodu.
-U svim analiziranim udžbenicima u kojima je prikazano razdoblje 1992. do 1995. godine u BiH, uočen je jednostrani prikaz u kojem se nalaze tri isključive povijesti, navedeno je u izvještaju.
Misija OSCE-a izdala je pet preporuka koje se odnose na unapređenje i uzajamno razumijevanje, kako bi se ojačalo pomirenje i promovirao održivi mir u BiH, a među kojima je izrada posebnih nastavnih planova koji bi bili „rasterećeni“ dosadašnjim učenjem predmeta povijesti. U izvještaju OSCE-a koji potpisuje autorica Heike Karge, profesorica sa Univerziteta u Regensburgu, navedeno je da se 30 godina nakon rata povijest koristi za promoviranje jednostranih narativa.
-Zaključak je da je došlo vrijeme za suočavanje s proteklim ratom. Od njega je prošlo 30 godina i sada je vrijeme da se tom temom pozabavimo u udžbenicima povijesti, navedeno je u izvještaju iz prošle godine.
Ipak, za sada je ostalo samo na preporukama, kao i na početku revizije udžbenika u BiH.
Revizija udžbenika
Proces revizije udžbenika u Bosni i Hercegovini pokrenut je početkom 1998. godine, na osnovu Sporazuma o reviziji udžbenika za „nacionalnu grupu predmeta”. Uspostavljena je Međuentitetska komisija za udžbenike radi utvrđivanja eventualno uvredljivog sadržaja u udžbenicima. Proces je trajao do 2006. godine kada su donesene „Smjernice za pisanje i ocjenu udžbenika povijesti za osnovne i srednje škole u BiH”.
Ranije su u Republici Srpskoj korišteni udžbenici povijesti koji su se oslanjali uglavnom na beogradska izdanja s izdavaštvom u Istočnom Sarajevu, u županijama s hrvatskom većinom na udžbenike iz Zagreba s izdavaštvom u Mostaru, dok su za kantone s većinski bošnjačkim stanovništvom tiskana izdanja sa sadržajem koji su se uglavnom odnosili na povijest bošnjačkog naroda.
Nakon uspostavljanja „Smjernica za pisanje”, na osnovu kojih je u razdoblju od skoro osam godina trajalo izbacivanje uvredljivog i sadržaja koji nije u skladu s europskim standardima, kvaliteta udžbenika je značajno poboljšana, iako se i dalje većina njih oslanja samo na svoje viđenje povijesti.
-Zloupotreba obrazovanog sistema kao ideološkog aparata vlasti, dovodi to toga da što se više odmičemo od rata kao traumatičnog događaja, sve više raste trauma u obrazovnom sustavu odnosno u društvu. To je put u propalo društvo, zbog čega ono postaje sve više agresivno, uključujući i demografsku katastrofu jer je tu psihološku traumu nemoguće izdržati, zaključuje profesor iz Sarajeva Enver Kazaz, piše DW.
Scena.ba
