Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa u petak je uvela sankcije Međunarodnom kaznenom sudu (MKS), svega nekoliko sati nakon što je Nobelovu nagradu za mir dobila Navi Pillay, nekadašnja sutkinja tog suda. Ovim potezom Washington je ušao u diplomatski sukob s europskim saveznicima, javlja Reuters.
Trumpova administracija dugo je neprijateljski raspoložena prema sudu osnovanom 2002. godine radi procesuiranja ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida. Ranije je već uvela sankcije njegovim tužiteljima i sucima. Nove mjere idu znatno dalje jer bi mogle kazniti i tvrtke koje pružaju usluge samom sudu.
“Predsjednik Trump nikada neće dopustiti da Međunarodni kazneni sud procesuira Amerikance. Zato danas Sjedinjene Američke Države uvode sankcije Međunarodnom kaznenom sudu. Zabranit ćemo transakcije s ovim odmetnutim sudom, presjeći njegove resurse i onesposobiti ga za rad”, naveo je državni tajnik SAD-a Marco Rubio u priopćenju koje je objavio Reuters.
Zamjenica tužitelja MKS-a Nazhat Shameem Khan za Reuters je kazala da sankcije “moraju biti osuđene”.
“Sankcije imaju za cilj potkopati vladavinu prava na međunarodnoj razini i rad koji obavlja jedna neovisna pravosudna institucija. Naš rad nastavit će se u svim situacijama, istragama i kaznenim progonima”, poručila je Khan.
Washington je ranije kritizirao MKS zbog naloga za uhićenje izraelskih dužnosnika, među kojima je i premijer Benjamin Netanyahu. Kritike su se odnosile i na raniju istragu o postupcima američkih vojnika u Afganistanu, za koju sud navodi da više nije prioritet.
Sud ima 125 država članica, uključujući sve zemlje Europske unije i sve članice NATO-a osim SAD-a i Turske.
Navi Pillay je južnoafrička pravnica i bila je sutkinja Žalbenog vijeća MKS-a od 2003. do 2008. godine. Nobelov odbor je u obrazloženju naveo da je izborom Pillay želio poslati podsjetnik u vremenu kada su suci i institucije međunarodnog prava izloženi političkim napadima.
“Međunarodni pravni sustav u kojem ratni zločinci odgovaraju, a žrtve zlostavljanja dobivaju pravdu, preduvjet je za miran svijet”, poručili su iz odbora.
Washington je odmah odobrio i određene izuzetke. Ubrzo nakon objave sankcija, američko Ministarstvo financija izdalo je četiri opće licencije. Ore dopuštaju dio transakcija vezanih za telekomunikacije, softver i mirovine MKS-a, kao i transakcije povezane s pritvorenicima suda.
Američke sankcije u pravilu zabranjuju svim tvrtkama sa sjedištem u SAD-u bilo kakvu suradnju sa sankcioniranom organizacijom. Zbog toga banke zatvaraju račune, osiguravajuće kuće prekidaju police, a softverske tvrtke obustavljaju suradnju.
Trump je ciljane sankcije dužnosnicima suda uveo i tijekom prvog mandata, ali ih je administracija Joea Bidena ukinula. Nove sankcije Washington je najavio samo nekoliko dana nakon Trumpovog povratka u Bijelu kuću u siječnju 2025. godine.
U MKS-u su se mjesecima pripremali na mogućnost sankcija protiv samog suda. Službena računala prebacili su s Microsoftova softvera na open-source alternative i napravili nove aranžmane za bankarske usluge i zdravstveno osiguranje. Tajnik suda Osvaldo Zavala Giler ranije ovog tjedna pozvao je EU da bude spremna aktivirati takozvani “blokirajući mehanizam”. Taj mehanizam omogućuje zaštitu europskih zemalja od eksteritorijalnih učinaka sankcija.
Rubio je naveo da su SAD odgađale sankcije u nadi da će MKS i države potpisnice Rimskog statuta otkloniti američke zabrinutosti, ali da se to nije dogodilo.
“Ili će MKS prestati s prijetnjama, ili ćemo mi okončati MKS. Očekujemo od naših saveznika, od kojih su mnogi članice MKS-a i za svoju obranu se oslanjaju na američke vojnike, da obuzdaju sud”, rekao je Rubio.
Dodao je da su sankcije osmišljene tako da državama članicama daju priliku da pregovaraju i ponude rješenje.
“Ako ti napori ne urode plodom, nastavit ćemo se prilagođavati u skladu s tim”, poručio je Rubio.
Scena.ba
