Sjedinjene Američke Države ove su godine gotovo 2.300 Meksikanaca deportirale u Gvatemalu, dok su deseci poslani u Honduras. To predstavlja značajan zaokret u odnosu na dosadašnju praksu prema kojoj su Meksikanci gotovo uvijek vraćani izravno u Meksiko.
Riječ je o proširenju politike deportacija u treće zemlje tijekom drugog mandata predsjednika Donalda Trumpa, u okviru šire politike američke administracije usmjerene na suzbijanje migracija.
Dolasci su bili rijetki
Meksikanci su do sada gotovo isključivo vraćani u svoju zemlju, bilo zračnim ili kopnenim putem, dok su dolasci u druge države bili rijetki.
Predsjednik Gvatemale Bernardo Arévalo rekao je da je njegova zemlja ove godine primila 2.284 Meksikanca u okviru „tranzitnog zaustavljanja“, nakon čega su u roku od 24 sata vraćeni u Meksiko, uz koordinaciju s meksičkim imigracijskim vlastima.
Kako je naveo, Meksikanci u Gvatemalu stižu zrakoplovima koji prevoze i gvatemalske državljane vraćene iz SAD-a. Troškove tih operacija pokriva meksička vlada ili, u pojedinim slučajevima, sredstva iz SAD-a.
Meksički Nacionalni institut za migracije potvrdio je da administracija Donalda Trumpa, uglavnom od travnja, deportira Meksikance u Gvatemalu i Honduras, odakle se autobusima prevoze prema jugu Meksika.
Sprečavanje ponovnog prelaska
Institut je poručio: “Razlog je to što Sjedinjene Države žele spriječiti da ponovno pređu na njihov teritorij.”
Američko Ministarstvo domovinske sigurnosti priopćilo je da administracija “koristi sve zakonite opcije kako bi provela najveću operaciju deportacije u povijesti, baš kao što je predsjednik Trump obećao”.
U međuvremenu je meksičko Ministarstvo vanjskih poslova priopćilo da se protivi ovoj praksi te inzistira na tome da svaki meksički državljanin ima pravo na ulazak u zemlju.
Prema honduraškim dokumentima do kojih je došao The Associated Press, 82 Meksikanca stigla su u San Pedro Sulu na dva leta, 13. i 15. kolovoza, dok je još 35 stiglo u četvrtak.
Platforma Third Country Deportation Watch navodi da je između svibnja i sredine srpnja u Honduras deportirano dodatnih 165 Meksikanaca.
Organizacije za ljudska prava upozoravaju da ovakvi transferi mogu ugroziti migrante koji su možda tražili azil u SAD-u ili nemaju dovoljno sredstava u nepoznatoj zemlji.
Savitri Arvey iz organizacije Human Rights First ocijenila je da taktika „izgleda kao pritisak na meksičku vladu” te dodala: “Oni uistinu ne žele da ijedan Meksikanac pređe granicu.”
Ovakav način deportiranja predstavlja novost u odnosu na ranije razdoblje. Na početku drugog mandata Donalda Trumpa postignuti su dogovori s više latinoameričkih država, uključujući Gvatemalu, Honduras, El Salvador, Kostariku i Panamu, kako bi služile kao zemlje kroz koje bi prolazili ili u koje bi bili upućivani migranti deportirani iz SAD-a.
Značajan porast
Dok su ranije samo rijetki Meksikanci bili deportirani iz SAD-a u zemlje koje nisu Meksiko, broj takvih slučajeva sada je znatno porastao. Gvatemala je, primjerice, tijekom 2025. godine primila svega 15 Meksikanaca, dok je Honduras do veljače ove godine službeno zabilježio šest takvih slučajeva.
Imigracijski stručnjaci smatraju da administracija Donalda Trumpa korištenjem trećih zemalja pokušava otežati migrantima eventualni novi pokušaj ulaska u SAD, dok organizacije za zaštitu ljudskih prava upozoravaju na moguće posljedice za one koji se nađu u nepoznatoj zemlji bez dovoljno sredstava i zaštite.
Scena.ba
