Samo nekoliko sati prije saslušanja pododbora Zastupničkog doma američkog Kongresa o politici SAD-a prema Zapadnom Balkanu, održanog 15. rujna, ured kongresnika Williama R. Keatinga objavio je izvješće u ime demokrata u Odboru za vanjske poslove.
Dokument pod nazivom „Plati pa vladaj na Balkanu“ bavi se potezima administracije Donalda Trumpa prema Bosni i Hercegovini, uz tvrdnju da su određene odluke američke administracije pogodovale predsjednikovim političkim saveznicima, dok su istovremeno štetile američkim interesima.
Prema navodima izvješća, administracija je donijela dvije odluke koje su, kako se tvrdi, otvorile prostor za poslove vrijedne više od milijardu dolara povezane s Trumpovim saveznicima. Autori dokumenta ocjenjuju da su ti potezi istovremeno oslabili europski put Bosne i Hercegovine i mogli imati posljedice po stabilnost Zapadnog Balkana.
U izvješću se spominju Michael Flynn i Rod Blagojevich, koje je Trump pomilovao, kao i Jesse Binnall, odvjetnik povezan s Trumpovom kampanjom. U središtu pozornosti nalazi se i projekt plinovoda Južna interkonekcija.
Sankcije Dodiku i plinovod
Jedna od ključnih tvrdnji izvješća odnosi se na odluku Trumpove administracije iz listopada 2025. godine da ukine dugogodišnje američke sankcije Miloradu Dodiku, njegovoj obitelji i suradnicima.
Američka administracija tada je ukidanje sankcija obrazlagala potezima SNSD-a, koji je povukao dio secesionističkog zakonodavstva u Narodnoj skupštini RS. Autori izvješća, međutim, tvrde da je odluka donesena nakon lobiranja ljudi povezanih s Trumpovim političkim krugom.
Ubrzo nakon toga, navodi se u dokumentu, otvoren je put za koncesiju vrijednu više od milijardu dolara za Južnu interkonekciju. Kao potencijalni korisnik posla spominje se tvrtka AAFS, za koju autori izvješća tvrde da nema značajno iskustvo u energetskom sektoru ili na regionalnom tržištu.
Prema dokumentu, AAFS je povezan s Josephom Flynnom, bratom Michaela Flynna, te Jessejem Binnallom, Trumpovim odvjetnikom. Binnall je, navodi se, zastupao Michaela Flynna i u nagodbi vrijednoj 1,25 milijuna dolara s američkim Ministarstvom pravosuđa.
Planirana promjena na čelu OHR-a
Izvješće se bavi i odnosom Trumpove administracije prema visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu.
Autori tvrde da su američki dužnosnici, nakon ukidanja sankcija Dodiku i njegovim suradnicima, radili na njegovoj smjeni. Schmidt je ranije koristio ovlasti visokog predstavnika, između ostalog, za nametanje izmjena zakona kojima se sankcionira nepoštivanje odluka državnih institucija i OHR-a.
Prema tumačenju autora izvješća, promjena na čelu OHR-a mogla je imati i šire posljedice. Navodi se mogućnost da bi novi visoki predstavnik dobio zadatak uspostaviti drugačiji režim upravljanja državnom imovinom.
Autori dokumenta smatraju da bi takav pristup mogao olakšati realizaciju plinovoda, ali i otvoriti prostor za raspolaganje velikim površinama državnog zemljišta u RS-u. U izvješću se iznose i tvrdnje da bi od eventualnih poslova mogli imati koristi pojedinci povezani s Trumpom, obitelji Flynn i Binnallom.
Istovremeno, europske zemlje izrazile su protivljenje brzom zatvaranju OHR-a bez prethodnih suštinskih reformi. Prema izvješću, upravo je to jedan od razloga zbog kojih europske države nisu podržale američki pritisak za imenovanje novog visokog predstavnika.
Zanardi Landi i pritisak Washingtona
SAD su, prema navodima izvješća, pokušale osigurati imenovanje talijanskog diplomata Antonija Zanardija Landija za novog visokog predstavnika. Međutim, europske zemlje nisu pristale na njegovo imenovanje.
Autori izvješća izražavaju sumnju u njegovu moguću ulogu, navodeći da bi mogao biti naklonjen zahtjevima Milorada Dodika.
Zabrinutost i u Kongresu
William R. Keating nije jedini američki političar koji je izrazio zabrinutost zbog promjene politike Washingtona prema BiH.
Demokratski, ali i pojedini republikanski članovi Kongresa ranije su dovodili u pitanje odluku o ukidanju sankcija Dodiku i njegovim suradnicima.
Američko helsinško povjerenstvo također je pozvalo administraciju da koristi postojeće ovlasti za zaštitu mira i stabilnosti u BiH, uključujući mogućnost ponovnog uvođenja ili proširenja ciljanih sankcija protiv pojedinaca za koje smatraju da ugrožavaju stabilnost zemlje.
Izvješće kongresnika Keatinga otvara i pitanje mogućeg kongresnog nadzora nad politikom administracije prema BiH. Autori smatraju da bi eventualna istraga mogla obuhvatiti odnos između američke vanjske politike, poslovnih interesa i pojedinaca bliskih administraciji.
U konačnici, dokument problematizira način na koji su poslovni interesi povezani s američkom politikom prema Bosni i Hercegovini. Autori ne osporavaju potrebu za unapređenjem američkih gospodarskih interesa u regiji, ali tvrde da bi način na koji se to pokušava ostvariti mogao imati političke i sigurnosne posljedice.
Scena.ba
