Na azijskim su burzama u srijedu cijene dionica oštro pale jer bi na snagu trebale stupiti 104-postotne carine na uvoz kineskih proizvoda u SAD, dok je dolar oslabio prema japanskom jenu i švicarskom franku, sigurnijim valutama u nesigurna vremena.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 7,00 sati u minusu gotovo 2 posto.
Pritom je japanski Nikkei indeks potonuo više od 4 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Južnoj Koreji i Australiji pale između 1,6 i 1,9 posto. U Šangaju su, pak, blago porasle.
Nakon što je Nikkei jučer skočio 6 posto, zahvaljujući nadi ulagača u pregovore između Japana i SAD-a o carinama, jutros je izgubio veliki dio tih dobitaka.
Južnokorejski Kospi indeks zaronio je, pak, u područje ‘medvjeda‘, više od 20 posto ispod svoje rekordne razine.
Po svemu sudeći, pad cijena dionica uslijedit će danas i na europskim burzama, kao i na Wall Streetu.
Terminski Eurostoxx 50 indeks trenutno je u minusu više od 3,5 posto, dok su terminski Nasdaq i S&P 500 indeksi u minusu više od 1,5 posto.
Premda su jučer cijene dionica na azijskim i europskim burzama snažno porasle, zahvaljujući nadi ulagača da će Washington ili ublažiti ili odgoditi najavljene carine, na Wall Streetu su oštro pale.
Naime, iz Bijele kuće su poručili da će nakon nedavno uvedenih osnovnih carina od 10 posto na sav uvoz, dodatne carine stupiti na snagu 9. travnja, kao što je planirano.
Pritom će carine na uvoz kineske robe biti dodatno povećane za 50 posto, na ukupno 104 posto.
Tako je Trump ispunio svoju prijetnju da će povećati carine ako Kina ne odustane od uvođenja carina na uvoz američkih proizvoda. Kina je poručila da ne pristaje na ucjene.
„SAD i Kina našli su se u neviđenoj i vrlo skupoj igri ‘kukavice‘, a čini se a niti jedna strana ne kani odstupiti. S obzirom na izuzetno fluidnu situaciju, nemoguće je procijeniti kako će se ovaj trgovinski rat odraziti na kinesko gospodarstvo”, kaže Ting Lu, ekonomist u tvrtki Nomura.
Sutra bi na snagu trebale stupiti kineske carine na uvoz američke robe od ukupno 54 posto, a Peking zasad nije odgovorio na Trumpovo povećanje carina na uvoz kineskih proizvoda na ukupno 104 posto.
S druge strane, snažno su porasli prinosi na američke obveznice zbog pojačane prodaje, što je izazvalo strahovanja da se strani fondovi, u prvom redu kineski, povlače iz američke imovine.
Isto tako, kineska središnja banka dozvolila je klizanje tečaja juana prema dolaru na najnižu razinu od rujna 2023. godine.
To je navelo Trumpa da optuži Kinu za manipulaciju valutom kako bi se obranila od carina, ali da vjeruje da će u određenom trenutku Kina zatražiti dogovor.
I dok je prema kineskoj valuti ojačao, dolar je znatno pao prema valutama koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena.
Tako je tečaj dolara prema jenu jutros pao 0,8 posto, a prema švicarskom franku 0,5 posto.
Zbog toga se dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, jutros kreće oko 102,20 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 102,95 bodova.
Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1045 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0975 dolara.
Cijene su nafte, pak, oštro pale. Cijena barela na londonskom tržištu potonula je jutros 4,14 posto, na 60,25 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 4,55 posto, na 56,90 dolara.
SAD carinama opteretio proizvode iz 60-ak zemalja
Sjedinjene su Američke Države u srijedu u ponoć carinama opteretile proizvode koje uvoze iz 60-ak zemalja svijeta – onih zemalja koje je predsjednik SAD-a Donald Trump okarakterizirao kao “najgore prijestupnike”, piše BBC.
Trumpovi “najgori prijestupnici” zemlje su koje su američke proizvode opteretile visokim carinama, trgovinu s Amerikom opteretile necarinskim barijerama ili koje potkopavaju američke ekonomske ciljeve.
Među tim je zemljama i Kina, kojoj je Trump nametnuo carinu od 104 posto. Riječ je o kombinaciji ranijih carina (20 posto), carini koju joj je nametnuo na “Dan oslobođenja” (34) i carini koju joj nametnuo nakon što je Peking na Dan oslobođenja odgovorio vlastitom novom carinom na američke proizvode.
Pored Kine, carinama su opterećeni i proizvodi iz Japana (24 posto), Europske unije (20 posto), Indije (26 posto) te Kambodže (49 posto).
Kineskom režimu naklonjeni komentator te potpredsjednik Centra za Kinu i globalizaciju u Pekingu Victor Gao rekao je da carine neće dovesti do porasta proizvodnje u SAD-u, odnosno da neće stvoriti poslove u proizvodnom sektoru.
– Predsjednik SAD-a Donald Trump i njegova administracija moraju biti razumni. Ne smiju zastrašivati Kinu i druge zemlje – rekao je Gao.
Gao je rekao da režim kineskog predsjednika Xija Jinpinga “neće trepnuti” u ovom “totalnom trgovinskom ratu”.
– U Kini nema paničnog kupovanja kojeg ima u SAD-u. Kina je stabilizirajuća sila, a Amerika postaje destabilizirajuća – rekao je Gao.
Scena.ba
