AMERIČKOM predsjedniku Donaldu Trumpu posljednjih je dana predstavljen prošireni popis mogućih vojnih opcija protiv Irana, usmjerenih na daljnje uništavanje nuklearnih i raketnih postrojenja ili na slabljenje iranskog vrhovnog vođe, tvrdi više američkih dužnosnika. Planovi koji se razmatraju nadilaze one o kojima se raspravljalo prije nekoliko tjedana tijekom masovnih prosvjeda protiv iranske vlade, piše New York Times.
Prošireni popis opcija
Nove opcije znatno su šire od prijedloga koje je Trump razmatrao prije dva tjedna kao odgovor na ubojstva prosvjednika koja su provodile iranske snage sigurnosti. Prema riječima dužnosnika, koji su o mogućim vojnim planovima govorili pod uvjetom anonimnosti, sadašnji prijedlozi uključuju i mogućnost napada američkih snaga na lokacije unutar Irana. Cijeli kontekst se promijenio jer su prosvjedi, barem zasad, brutalno ugušeni.
Trump od Irana traži daljnje korake kako bi obustavio razvoj nuklearnog oružja i prestao podržavati posredničke skupine koje dugo ciljaju Izrael i destabiliziraju Bliski istok. On i njegovi najbliži suradnici razmatraju hoće li ispuniti prijetnje vojnom akcijom kako bi postigli te ciljeve i potencijalno doveli do promjene vlasti.
Diplomacija pod prijetnjom sile
Dužnosnici navode kako Trump još nije odobrio vojnu akciju niti je odabrao neku od opcija koje je predstavio Pentagon. Predsjednik je i dalje otvoren za diplomatsko rješenje, a neki suradnici priznaju da je cilj prijetnji vojnom akcijom potaknuti Irance na pregovore. Posljednjih dana Trump navodno razmišlja i o tome je li promjena režima održiva opcija.
“Kao vrhovni zapovjednik najmoćnije vojske na svijetu, predsjednik Trump ima na raspolaganju brojne opcije kad je riječ o Iranu”, izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly. “Predsjednik je rekao kako se nada da nikakva akcija neće biti potrebna, no iranski režim trebao bi postići dogovor prije nego što postane prekasno.”
Tijekom prosvjeda koji su prije nekoliko tjedana zahvatili Iran, Trumpova administracija razmatrala je udare na iranski nuklearni program, kao i na simbolične mete poput sjedišta paravojske odgovorne za gušenje prosvjeda. Trump je tada naglo isključio vojnu akciju, nakon što su iranske vlasti objavile da su otkazale stotine planiranih pogubljenja, a Izrael i arapske zemlje zatražile odgodu napada.
Usporedba s Venezuelom
Dužnosnici kažu da Trump primjenjuje sličan pristup Iranu kao i Venezueli, gdje su Sjedinjene Države mjesecima gomilale snage uz obalu u sklopu kampanje pritiska za svrgavanje vođe Nicolása Madura. Napori da se Maduro uvjeri da napusti zemlju tada su propali, što je dovelo do američke vojne intervencije i njegova uhićenja. On i njegova supruga sada čekaju suđenje u pritvoru u Brooklynu.
S Iranom, dužnosnici su skeptični da će Teheran prihvatiti uvjete koje su postavile Sjedinjene Države. Oni uključuju trajni prekid svakog obogaćivanja uranija i odricanje od svih nuklearnih zaliha, počevši s više od 435 kilograma uranija obogaćenog do razine blizu one potrebne za bombu. Većina tog materijala, međutim, ostaje zakopana pod ruševinama nastalim u udarima u lipnju prošle godine.
Zahtjevi idu i dalje te uključuju ograničenja dometa i broja balističkih projektila u iranskom arsenalu, kao i prekid svake potpore posredničkim skupinama na Bliskom istoku, uključujući Hamas, Hezbollah i Hutije koji djeluju u Jemenu. Pristanak na ograničenje projektila u biti bi onemogućio Iranu da napadne Izrael.
Trump je u srijedu na društvenim mrežama upozorio Iran da je vojska spremna napasti “brzinom i silinom, ako bude potrebno”. “Nadam se da će Iran brzo ‘sjesti za stol’ i dogovoriti pošten sporazum – BEZ NUKLEARNOG ORUŽJA – koji će biti dobar za sve strane”, napisao je Trump. “Vrijeme istječe, to je zaista ključno!”
Ipak, jedan je američki dužnosnik rekao da su Trump i njegovi suradnici svjesni da bi bilo kakva operacija u Iranu bila daleko teža od one u Venezueli. Opasnost za američke snage bila bi znatno veća, a Iran je daleko sposobniji protivnik. Državni tajnik Marco Rubio rekao je Senatu u srijedu kako smatra da bi upravljanje promjenom režima u Iranu “bilo čak i daleko složenije” nego u Venezueli.
Tri glavna scenarija
Zbog toga Trump još uvijek razmatra niz opcija koje bi se, prema riječima dužnosnika, mogle provesti istovremeno ili u nekoj kombinaciji.
Među najrizičnijima bilo bi tajno slanje američkih komandosa da unište ili teško oštete dijelove iranskog nuklearnog programa koji nisu pogođeni u bombardiranju prošlog lipnja. Američke snage dugo su vježbale za specijalizirane misije poput ulaska u zemlje poput Irana radi ciljanja nuklearnih lokacija.
Iako je Trump više puta izjavio da je nuklearni program “izbrisan”, njegova strategija nacionalne sigurnosti, objavljena prošle jeseni, zauzela je umjereniji stav, navodeći da je napad iz lipnja prošle godine “značajno degradirao iranski nuklearni program”.
Druga opcija bila bi serija udara na vojne i druge ciljeve povezane s vodstvom, što bi izazvalo previranja koja bi mogla stvoriti uvjete da iranske snage sigurnosti ili druge frakcije svrgnu 86-godišnjeg vrhovnog vođu, ajatolaha Alija Hameneija. U ovom scenariju nije jasno tko bi zavladao zemljom nakon njegova uklanjanja i bi li nasljednik bio otvoreniji za suradnju sa SAD-om. Trump je djelomično motiviran za udar na iranske vođe i zbog navodnih pokušaja atentata na njega.
Treću opciju zagovara Izrael: želi da mu se SAD pridruži u ponovnom napadu na iranski program balističkih projektila, za koji obavještajni dužnosnici tvrde da ga je Iran uglavnom obnovio od 12-dnevnog rata prošlog lipnja. Izraelski dužnosnici duboko su zabrinuti zbog iranskog raketnog programa koji može dosegnuti ciljeve diljem Izraela.
Regionalne konzultacije i vojne pripreme
Kontraadmiral Ali Šamkani, čelnik novog tijela za nadzor vojnih operacija u Iranu, izjavio je u srijedu da bi se svaki američki udar smatrao činom rata te da bi Iran snažno odgovorio i ciljao Tel Aviv.
Početkom tjedna, dužnosnici Bijele kuće sastali su se s general-bojnikom Šlomijem Binderom, šefom izraelske vojne obavještajne službe, koji je izvijestio administraciju o podacima o Iranu. Saudijski ministar obrane, princ Halid bin Salman, također ovog tjedna boravi u Washingtonu radi sastanaka s visokim dužnosnicima Trumpove administracije.
Američki dužnosnici naglašavaju da se ove i druge opcije još uvijek razrađuju te da nema konsenzusa o konačnom cilju bilo kakve vojne akcije. Postavljaju se i ozbiljna pitanja o pravnoj ovlasti za napad na Iran bez odobrenja Kongresa. Iako su američki predsjednici redovito naređivali ograničene udare bez takvog odobrenja, opsežnija kampanja protiv Irana, posebno s ciljem svrgavanja vlade, mogla bi se smatrati činom rata.
Scena.ba
