Čak 500 praznih sela, a 1.500 sela s manje od 10 stanovnika. To su približni podaci s popisa stanovništva iz 2013. godine. Kad bi se ponovno proveo popis, vjerojatno bi se ti brojevi i udvostručili.
U Europi već sada postoje tvrtke koje takva sela oživljavaju tako što ih otkupe ili uzmu u najam, a onda ih moderniziraju i stavljaju u svoju turističku ponudu. Može li se takvo nešto učiniti i u BiH? Agenti za nekretnine kažu da je to moguće.
“Sela su postala ponovno popularna nakon što nas je poharala pandemija koronavirusa. U onom vremenu, tko je bio na selu, imao je mir, ali i zdravlje s obzirom na to da se živjelo izolirano i nije se moglo ni razboljeti. Nakon što je pandemija završila, oni koji su aktivirali kuće na selu, nastavili su ih barem donekle održavati. Oni koji nisu ni u pandemiji to učinili, oni ozbiljno i ne računaju s takvim kućama, ali dobro bi bilo da ih daju u najam ili ih prodaju radi sebe”, priča jedan agent za nekretnine.
Poručuje kako uvijek ima upite od ljudi koji traže nešto na selu.
“Nađemo poluraspadnutu kuću i onaj tko je iznajmljuje da je za manje novca ili odredi cijenu mjesečnog najma pod uvjetom da onaj tko iznajmljuje uloži novac u kuću i da mu se u toj vrijednosti odbije mjesečni najam. To su ugovori koji se potpisuju na više godina i to u svijetu lijepo funkcionira”, priča on.
Uvjeren je da bi bilo i više obnova starih kuća, ali i prodaje onima koji žele nešto napraviti da su papiri uredni.
“Najgora je kuća u koju se ne ulazi. Dajte mi najluksuzniju kuću na svijetu, ako tri godine nećete ući u nju, ona kreće u raspadajuće stanje. Da se slikovito izrazim, one venu ako nema tko u njima biti, a naši stari udahnuli su toliko sebe u te kuće da se one još nisu srušile, ali zub vremena nanio im je ogromnu štetu. Tužan sam kad vidim kuće u kojima raste korov, sve je porazbijano, uništeno, otpada materijal s njih… Pričamo o nekim neprijateljima, a ne vidimo da smo mi neprijatelji između sebe ako se ne možemo dogovoriti oko neke imovine koja nam je ostavljena u nasljedstvo i puštamo je da propadne. To su isključivo rodbinske veze, a takve kuće pokazuju kakve su one stvarno”, priča on.
Objašnjava i koliko bi se u financijskom smislu moglo profitirati aktivirajući prazna sela.
“Tu se može napraviti grad u gradu. Vidimo da u posljednje vrijeme niču hobitske kuće jer je ljudima to zanimljivo. Također, vidimo što je Imotski napravio od starih kuća. Neki su se počeli vraćati iz Njemačke jer su shvatili da je u tome novac. Sad su tamo stotine nekad zapuštenih kuća prave vile s bazenima, a u vrtovima tih kuća nastali su voćnjaci. Stranci plaćaju jako puno novca da se tu odmore, uživaju, jer najam takve kuće nije nimalo jeftin. A onda traže i kuhare jer, ako su već platili odmor, traže da im netko i priprema jelo, pa tu profitiraju restorani. Zatim, kada ti gosti iziđu, to treba netko i očistiti pa ima onih preko granice, naših iz BiH, koji idu u Imotski i rade generalno čišćenje i dobro su plaćeni. Sve što vam pričam možemo raditi i mi u BiH, samo tu treba postojati interes svih. Promocija nam je slaba, ulaganja su nam mala, to treba mijenjati”, objasnio je stručnjak za nekretnine, piše Večernji list BiH.
Scena.ba
