U Francuskoj će u nedjelju biti održan drugi krug parlamentarnih izbora, na kojima će birači širom Francuske i prekomorskih teritorija glasati za 501 od 577 mjesta u Nacionalnoj skupštini, donjem i najvažnijem domu francuskog parlamenta. Preostalih 76 mjesta već je osvojeno u prvom krugu glasanja, prenosi AP.
Krajnje desničarsko Nacionalno okupljanje (RN) i njegovi saveznici vode nakon prvog kruga izbora sa osvojenih oko 34 posto glasova, ljevičarska koalicija Novi narodni front osvojila je 29 posto, a centristička koalicija Zajedno, kojoj pripada i stranka Preporod francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, zauzela je treće mjesto.
Tijekom tjedna između dva kruga izbora, stotine centrističkih i kandidata ljevice povuklo se iz utrke kako bi povećali šanse svojih umjerenih rivala i pokušali spriječiti pobjedu kandidata RN-a.
Prema rezultatima ispitivanja javnog mnjenja, ova taktika mogla bi umanjiti šanse krajnje desnice da osvoji apsolutnu većinu.
Ipak, stranka Marine Le Pen ima veću podršku nego ikada ranije, a odluka je na biračima.
Projekcije anketa sugeriraju da će RN vjerovatno imati najviše mjesta u narednoj Nacionalnoj skupštini što bi bio prvi put nakon Drugog svjetskog rata, ali da vjerovatno neće imati apsolutnu većinu od 289 mjesta.
Kada bi RN osvojio apsolutnu većinu, Macron bi imenovao Jordana Bardellu, predsjednika RN-a, za novog premijera Francuske, što bi dovelo do “kohabitacije” predsjednika iz jedne i premijera iz druge političke struje.
Moderna Francuska imala je tri kohabitacije, posljednju s konzervativnim predsjednikom Jacquesom Chiracom i socijalističkim premijerom Lionelom Jospiom od 1997. do 2002. godine. U slučaju “kohabitacije”, premijer je odgovoran pred parlamentom, vodi vladu i uvodi zakone.
Predsjednik je oslabljen tijekom “kohabitacije”, ali i dalje ima određene vlasti na polju vanjske politike, europskih pitanja i obrane i odgovoran je za pregovaranje i ratifikaciju međunarodnih ugovora.
Predsjednik je, također, vrhovni zapovjednik vojnih snaga zemlje i posjeduje nuklearne kodove. Ovo bi vjerojatno zaustavilo Macronova obećanja o reformama, kao što su preoblikovanje socijalnih davanja za nezaposlene ili legalizaciju eutanazije za terminalno bolesne.
“Kohabitacija” bi, također, mogla otežati usvajanje budžeta. U slučaju da ishod izbora bude osvojena relativna većina u parlamentu (230 mjesta), pobjednik će morati sklapati saveze koji bi omogućili donošenje zakona, odnosno funkcioniranje parlamenta. Ako stranka ne osvoji većinu, ali osvoji veliki broj mjesta, Macron bi mogao imenovati Bardellu za premijera, iako bi RN to mogao odbiti iz straha da bi njihova vlada mogla biti smijenjena putem glasanja o povjerenju, prenosi Tanjug.
Postoji i druga mogućnost da Macron izabere premijera iz partija centra i ljevice i pokuša formirati koaliciju sa umjerenim strankama. Ukoliko nijedna stranka ne bude imala jasnu podršku za vođenje vlade, Macron bi mogao imenovati vladu eksperata.
Svaka od ovih opcija zahtijeva parlamentarnu podršku.
Oko 30.000 policajaca bit će raspoređeno širom Francuske u nedjelju tokom izbora da bi se osiguralo da ne bude nereda.
