Nakon što su tijela otkrivena u izgorjelom automobilu u švedskom Malmöu, u Velikoj Britaniji se strahuje da su dvoje britanskih državljana žrtve dvostrukog ubojstva. Tijela su pronađena s ranama od vatrenog oružja u izgorjelom unajmljenom automobilu, kako je prenio The Independent lokalna izvješća.
Švedska policija potvrdila je u utorak ujutro da su dvije osobe pronađene mrtve u nedjelju poslijepodne u ostacima automobila. Tijela su otkrivena u crnoj Toyoti Rav 4 danskih registarskih oznaka ostavljenoj u industrijskoj zoni u blizini obilaznice, rekla je policija, dodajući da ljudi u automobilu još nisu identificirani.
Lokalne novine Aftonbladet izvijestile su kako policija vjeruje da bi tijela mogla pripadati dvojici britanskih državljana, koji su ubijeni i potom zapaljeni u automobilu, a osumnjičeni još nisu identificirani. Prema navodima medija, vjeruje se da je jedan Britanac unajmio automobil u danskoj zračnoj luci nekoliko sati prije nego što su tijela otkrivena.
Ova vijest posljednje je izvješće o šokantnim zločinima u Švedskoj, zemlji koja je posljednjih godina od države blagostanja, otvorenosti i minimalne stope kriminaliteta, postala država koja je zapela u spirali nasilja bandi kojoj se ne vidi kraj i u kojem često stradavaju nevini građani.
‘Nigdje u Europi nije tako‘
“Šveđani jednostavno ne pucaju jedni na druge”, napisao je 70-ih američki novinar i zaljubljenik u Skandinaviju Marquis Childs. No, to više nikako nije slučaj. Posljednjih godina eksplozija nasilja između suparničkih bandi vezana uz trgovinu drogom dovela je Švedsku do druge najviše stope smrtnih slučajeva od vatrenog oružja po glavi stanovnika u Europi. Ispred nje je samo Albanija, kako piše The Times.
U 2022. godini zabilježeno je rekordnih 391 slučaj pucnjave, od kojih je 62 bilo sa smrtnim posljedicama, u zemlji od 10,5 milijuna stanovnika. Prošle godine upucane su 363 osobe, od kojih su 53 umrle.
Crne brojke su se utrostručile tijekom proteklog desetljeća. Pucnjave i bombaški napadi ručnim granatama i improviziranim eksplozivom proširili su se s periferije velikih gradova u gotovo sve dijelove zemlje, od laponskog sela Dorotea na sjeveru do grada Trelleborga na južnoj obali. U prosjeku se svaki dan bilježi novi incident.
“Ne mogu previše naglasiti ozbiljnost situacije”, rekao je Ulf Kristersson, švedski premijer desnog centra, u prošlogodišnjem obraćanju naciji. “Švedska nikada prije nije vidjela ništa slično. Nijedna druga zemlja u Europi nema ništa slično”, dodao je.
Neposredni uzrok nasilja je nesputani rat između kriminalnih mreža koje se bore za kontrolu nad trgovinom drogom i drugim vrstama nezakonitog poslovanja. Ove bande, koje policija često naziva po raznim oblicima plesa, izrazito su međunarodne, s ograncima u Finskoj, Danskoj i Španjolskoj, a oružane bitke vode se sve do Bagdada.
Najveća od bandi je Foxtrot, a smatra se da je iz Turske vodi osoba po imenu Rawa Majid, također poznat kao “Kurdska lisica”. Drugom skupinom, Dalen, navodno upravlja Mikael “Grk” Tenezos iz zatvora. Rumba je treća banda po snazi, koja se odvojila od Foxtrota prije nekoliko godina i koju vodi Ismail “Jagoda” Abdo, koji također živi u Turskoj. Pucnjave i bombaške napade često izvode 13-godišnji tinejdžeri, koje se unajmljuje kao ‘freelancere‘ za prljav posao.
Ipak, ubojstva imaju dublje korijene koji sežu u 70-e godine prošlog stoljeća, kada je Childs s divljenjem pričao svojim čitateljima u SAD-u o švedskom eksperimentu s multikulturalizmom. Izbjeglice i drugi migranti s Balkana, Bliskog istoka i iz južne Azije često su bili smješteni u novim naseljima na periferijama velikih gradova, poput zloglasne četvrti Rosengard u Malmöu, a državna ih je politika poticala da zadrže zasebne kulturne identitete.
Raj za mafijaške skupine
Taj se razvoj situacije ubrzao od 90-ih, a posebno nakon europske migrantske krize 2015. i 2016. godine, kada je Švedska primila više tražitelja azila po glavi stanovnika od bilo koje druge zemlje na europskom kontinentu.
Deseci tih gradskih četvrti službeno su klasificirani kao “izložena područja”, sa stopom zaposlenosti i obrazovanja nižom od prosjeka te višim razinama kriminala, siromaštva i ovisnosti o socijalnoj pomoći, što predstavlja ‘bazen‘ potencijalnih regruta za bande.
Mafijaške skupine u inozemstvu smatraju Švedsku rajem za svoje aktivnosti. Skupine organiziranog kriminala infiltrirale su se u poslovne sektore i pronašle nove načine za krijumčarenje vojnog oružja u zemlju. Kao odgovor na povećanu stopu nasilja, policija je dobila nove ovlasti poput proglašavanja ‘sigurnih zona‘ u kojima imaju dozvole za pretragu domova, ljudi i vozila.
Kristerssonova koalicijska vlada desnog centra, koja je došla na vlast 2022. uz potporu krajnje desnih Švedskih demokrata, obećala je da će se odlučnije uhvatiti u koštac s problemom. Postrožene su kazne za zločine bandi, pravila o deportaciji, a vojska sada pomaže policiji u obavještajnim, logističkim i drugim pozadinskim poslovima. Od tada je stopa smrtonosnih pucnjava opala, ali je prema povijesnim standardima i dalje iznimno visoka.
scena.ba
