Cijene hrane porasle su u rujnu najsnažnije u godinu i pol dana, odražavajući poskupljenje svih prehrambenih proizvoda. O promjena je izvijestila agencija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu FAO, izdvojivši dvoznamenkasti rast cijene šećera.
FAO-ov indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u rujnu u prosjeku 124,4 boda. Bio je viši za tri posto u odnosu na kolovoz, signalizirajući najveće poskupljenje hrane na mjesečnoj razini od ožujka prošle godine. U odnosu na prošlogodišnji rujan njegova vrijednost bila je viša za 2,1 posto.
Najviše su u rujnu porasle cijene šećera, za čak 10,4 posto u odnosu na kolovoz. Odražavajući lošije prognoze žetve šećerne trske u Brazilu i bojazni da bi odluka Indije o ukidanju limita za upotrebu šećerne trske u proizvodnji etanola mogla znatno smanjiti ponudu.
Znatno su poskupjela i biljna ulja, za 4,6 posto u odnosu na kolovoz. Cijene palminog ulja poduprle su neočekivano slaba proizvodnja i nepovoljne prognoze za vodeće proizvođače u jugoistočnoj Aziji. Suncokretovo ulje tek je blago poskupjelo zbog smanjene proizvodnje suncokretovih sjemenki.
Raste cijena mlijeka i mliječnih proizvoda
Indeks cijena mlijeka i mliječnih proizvoda porastao je za 3,8 posto u odnosu na kolovoz. Odražavajući snažnu potražnju za punomasnim i obranim mlijekom u prahu, maslacem i sirom. Osjetno su poskupjele i žitarice, za tri posto u odnosu na kolovoz, zbog iznimno snažnih oborina u EU i u Kanadi. Uzrokovale su rast cijena pšenice i kukuruza. Najblaže su porasle cijene mesa, za samo 0,4 posto. Obzirom da su stabilne cijene govedine i svinjetine te pad cijena ovčetine ublažili poskupljenje mesa peradi.
FAO je u odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica neznatno povisio procjenu svjetske proizvodnje u ovoj godini. Rast je dosegao 2,853 milijardi tona, zbog poboljšanih izgleda za rižu i pšenicu koji su prevagnuli nad smanjenom proizvodnjom krupnozrnatih žitarica.
Proizvodnja pšenice trebala bi ove godine porasti za 0,5 posto. Budući da bi prognozirani bolji urod u Australiji trebao više nego nadoknaditi osjetno slabije rezultate u EU, prema novim procjenama, i to zbog obilnih padalina.
Obilna kiša znatno će smanjiti i urod kukuruza u EU. Prognoze za SAD signaliziraju bolje rezultate no što se do sada očekivalo, uz gotovo idealne vremenske uvjete, pa bi proizvodnja na globalnoj razini trebala biti tek neznatno manja nego lani.
Potrošnja žitarica trebala bi u novoj sezoni 2024/2025. porasti za 0,4 posto i iznositi 2,853 milijarde tona. Zalihe žitarica trebale bi na kraju sezone biti veće za 1,2 posto nego na početku i dosegnuti 89 milijuna tona. Međunarodna trgovina žitaricama trebala bi se smanjiti za 2,7 posto u odnosu na sezonu 2023/2024., na 488,1 milijun tona, piše financa.
Scena.ba
