Spasioci tvrde da su pripadnici libijske obalne straže gotovo dvadeset minuta pucali na spasilački brod, tijekom čega su članovi posade morali potražiti zaklon ispod palube.
Među njima je bila i Steffi Rohland iz Hamburga, koja je za njemački magazin Monitor izjavila da su „na zapovjednom mostu meci letjeli u visini glave“. Nakon napada, u brodu su pronađeni tragovi metaka u policama, stropu i zidovima — „posvuda gdje su mogli pogoditi ljude“, kaže Rohland. Fotografije i snimke koje su objavili njemački novinari potvrđuju oštećenja: razbijene prozore, rupe od metaka i uništene čamce za spašavanje.
Ovakav napad na spasioce od strane libijske obalne straže dosad nije zabilježen. Upravo ta jedinica, međutim, godinama surađuje s Europskom unijom, koja je od 2017. financirala, obučavala i opremala libijsku obalnu stražu. EU joj je omogućila da djeluje i u međunarodnim vodama, gdje bi zapravo europske zemlje trebale imati nadležnost.
Napad bez posljedica
Poslije incidenta s brodom Ocean Viking, organizacije za ljudska prava zatražile su od EU da prekine suradnju s Libijom. Ipak, iz Europske komisije stigao je samo kratak odgovor da je „potrebno nastaviti angažman kako bi se poboljšala situacija“. Nikakve konkretne mjere nisu najavljene, a na dodatne upite novinara Komisija nije odgovorila.
Prema mišljenju Wolframa Lachera iz Zaklade za znanost i politiku, ovakva šutnja šalje pogrešnu poruku. On podsjeća da je napad bio moguć upravo zato što Europa godinama ne reagira na slične incidente. Libijska obalna straža i ranije je bila optuživana za nasilje i pucnjavu na brodove s migrantima.
Milicije na moru
Osim libijske obalne straže, na Mediteranu sada djeluje i milicija povezana sa sinom generala Haftara — jedinica poznata po mučenjima, egzekucijama i drugim teškim zločinima.
Unatoč tome, ova grupa slobodno patrolira Sredozemljem, presreće izbjegličke brodove i vraća ljude u istočnu Libiju, čak i unutar spasilačke zone Malte, gdje bi za njih trebale biti odgovorne članice EU.
Nedavni napad 12. listopada 2025. na jedan izbjeglički brod to potvrđuje. Snimke koje posjeduje Monitor prikazuju kako milicija progoni brod i otvara vatru. Putnici su više puta zvali liniju Alarm Phone, javljajući da ih napadaju. Jedan izbjeglica je poginuo, drugi je završio u komi, a još dvoje ljudi je teško ranjeno.
Podaci o letu pokazuju da je u vrijeme napada nad područjem letio nadzorni avion europske agencije Frontex. Poznato je da Frontex često prosljeđuje koordinate izbjegličkih brodova libijskim vlastima, ali Europska komisija ni ovaj put nije potvrdila ni demantirala je li se to dogodilo.
Zatočenja i zlostavljanja
Samo ove godine, libijska obalna straža vratila je više od 16.000 ljudi u Libiju. Prema izvještajima UN-a i drugih međunarodnih organizacija, migranti koji završe u libijskim logorima često su izloženi mučenju, silovanju i prisilnom radu, a mnogi moraju platiti otkupninu da bi bili pušteni. Istodobno, broj poginulih i nestalih u pokušaju prelaska Sredozemlja ostaje alarmantno visok — prema podacima IOM-a, do sredine listopada život je izgubilo 1.328 ljudi.
Sukob s međunarodnim pravom
Talijanski zakoni dodatno otežavaju rad civilnim spasiocima, jer ih obvezuju da nakon svake akcije odmah plove u dodijeljenu, često udaljenu luku, bez mogućnosti daljnjih intervencija. Felix Braunsdorf iz organizacije Liječnici bez granica smatra da su takva ograničenja „u direktnom sukobu s međunarodnim pomorskim pravom i europskim propisima“.
„Svaki kapetan dužan je pomoći ljudima u nevolji na moru – to je osnovni princip,” podsjeća Braunsdorf.
Na ove optužbe, kao i na pitanja o ograničenju rada humanitarnih misija, Europska komisija nije dala odgovor, izvještava Deutsche Welle.
Scena.ba
