Uoči najradosnijega kršćanskog blagdana Božića, katolici diljem svijeta danas slave Badnjak. Okruženi najmilijima u iščekivanju rođenja Isusova, vjernici unose badnjak u svoje domove, a ispod ukrašenog bora postavljaju se jaslice – simbol onih pravih jaslica u Betlehemu u koje je, prema Bibliji, bio položen Isus nakon rođenja.
Dan je posta, iako ga Katolička crkva ne smatra obveznim, ali vjernici uobičajeno jedu ribu.
Na Badnjak, što je ujedno i naziv za drvo koje se pali na ognjištu, vjernici uređuju kuću za Božić, kite božićno drvce i pripremaju se za Badnju večer, odnosno polnoćku, misu kojom započinje Božić. Pjevaju se božićne pjesme kao što su “Radujte se narodi”, “Tiha noć” i druge. Nakon mise vjernici jedni drugima čestitaju Božić. Nekada su mladići poklanjali jabuke djevojkama, a nakon toga odlazilo se kući te je obitelj Božić provodila u molitvi, pjesmi i veselju.
Prema crkvenoj tradiciji, Badnjak je sveta večer kada se vjernici okupljaju u domovima, blagoslivljaju dom i blaguju božićnu večeru. Nakon toga mnogi će otići u crkvu na polnoćku, gdje će dočekati rođenje Isusovo.
Misa bdjenja u Katedrali Presvetog Srca Isusova u Sarajevu bit će održana u 21 sat, a središnje božićne mise slijede sutra ujutro.
Ime “Badnjak” povezano je s riječju “bdjeti”, budući da se na taj dan po tradiciji bdjelo čekajući Isusovo rođenje, te Badnja večer protječe u miru i tišini, uz svjetlost svijeća.
Tradicionalno, božićna drvca vjernici ukrašavaju na Badnjak, a iznose ih na blagdan Sveta tri kralja, odnosno Bogojavljenje, iako božićno vrijeme traje do nedjelje nakon Tri kralja.
Božićno drvce ima dugu povijest te je u različitim kulturama postalo uobičajen zimski prizor. Njegovo ukrašavanje počelo je najvjerojatnije u Njemačkoj u 18. stoljeću, a potom se proširilo svijetom. Brojni se gradovi i zemlje nadmeću za prvenstvo u kićenju božićnog drvca, ali prava domovina ovog običaja nije poznata. To je obično zimzeleno stablo koje se unosi u dom ili se postavlja na otvorenom, a tijekom božićnih dana ukrašava se kuglicama, slasticama te božićnim lampicama, malim raznobojnim svjetiljkama, dok su se prije češće ukrašavala svijećama.
Na vrh drvca često se postavljaju anđeo ili zvijezda repatica koja predstavlja Betlehemsku zvijezdu iz priče o rođenju Isusa Krista. Božić se smatra drugim najvećim kršćanskim blagdanom, odmah nakon Uskrsa.
Scena.ba
