Globalna glad smanjila se treću godinu zaredom u 2025., što pokazuje da je napredak moguć. Međutim, poboljšanja su i dalje krhka, neravnomjerno raspoređena i nedovoljna za postizanje Ciljeva održivog razvoja do 2030. godine, navodi se u Izvješću o stanju sigurnosti hrane i prehrane u svijetu za 2026. godinu (SOFI 2026), koje je u utorak objavilo pet specijaliziranih agencija Ujedinjenih naroda.
Glad postupno opada
U izvješću se procjenjuje da se 7,8 posto svjetskog stanovništva suočilo s glađu u 2025., u usporedbi s 8,1 posto u 2024. i 8,6 posto u 2022. godini, što potvrđuje kontinuirano, iako sporo, poboljšanje.
To znači da je oko 645 milijuna ljudi bilo pogođeno glađu u 2025., što predstavlja smanjenje od gotovo 14 milijuna u odnosu na 2024. i 43 milijuna u odnosu na 2022. godinu.
Unatoč globalnom napretku, oporavak je i dalje neravnomjeran među regijama. Azija je, zajedno s Latinskom Amerikom i Karibima, posljednjih godina bilježila stalna poboljšanja. Nasuprot tomu, Afrika sada ima približno 309 milijuna gladnih ljudi, u usporedbi s 292 milijuna u Aziji.
Iako se prethodni trend rasta u Africi počinje stabilizirati, pri čemu se udio stanovništva suočenog s glađu smanjio s 20,3 posto u 2024. na 20 posto u 2025., taj kontinent sada ima najveći broj gladnih ljudi u apsolutnom iznosu, usred brzog rasta stanovništva.
Velike regionalne razlike
Šira mjerenja dostupnosti hrane pokazuju sličnu sliku. Procjenjuje se da je u 2025. godini 25,8 posto svjetskog stanovništva, odnosno oko 2,1 milijarda ljudi, iskusilo umjerenu ili tešku nesigurnost opskrbe hranom. To znači da su ponekad bili prisiljeni na kompromise u pogledu kvalitete ili količine hrane koju su konzumirali.
Riječ je o smanjenju u odnosu na 27,1 posto u 2024. i 28,7 posto u 2020. godini, odnosno o gotovo 86 milijuna ljudi manje nego 2024. i 135 milijuna manje nego 2020., iako je broj i dalje iznad razine zabilježene prije pandemije.
Regionalne razlike i dalje su izražene. Više od polovice stanovništva Afrike, odnosno 56,6 posto, suočilo se s umjerenom ili teškom nesigurnošću opskrbe hranom u 2025. godini, u usporedbi s 20,3 posto u Aziji, 22,9 posto u Latinskoj Americi i na Karibima te 8,7 posto u Sjevernoj Americi i Europi.
Nesigurnost opskrbe hranom i dalje je raširenija u ruralnim područjima nego u prigradskim i urbanim sredinama, dok su žene i dalje nerazmjerno pogođene, iako se jaz između spolova u 2025. neznatno smanjio.
Neizvjesne projekcije
Godišnje izvješće donosi i ažurirane projekcije gladi za sljedećih pet godina, uzimajući u obzir sukobe na Bliskom istoku.
Ovisno o trajanju utjecaja krize na inflaciju cijena hrane, koju potiču više cijene energije i gnojiva, između 510 i 520 milijuna ljudi moglo bi se i dalje suočavati s glađu u 2030. godini.
To je više u odnosu na raniju projekciju od 503 milijuna ljudi u scenariju prije sukoba, dok se očekuje da će se globalni broj pothranjenih ljudi smanjiti za 20 posto.
Međutim, drugi mogući poremećaji, uključujući posljedice ekstremnih vremenskih pojava poput El Niña tijekom 2026. i 2027. godine, nisu uzeti u obzir u tim projekcijama te bi mogli dodatno pogoršati stanje.
Zajednički autori izvješća, Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj (IFAD), Fond Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF), Svjetski program za hranu Ujedinjenih naroda (WFP) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), upozoravaju da sukob na Bliskom istoku tijekom 2026., zajedno s ekstremnim vremenskim pojavama i smanjenjem službene razvojne i humanitarne pomoći, prijeti ugroziti napredak postignut u borbi protiv globalne gladi.
Prehrana djece zabrinjava
U izvješću se ističe da je globalni napredak u području prehrane majki i djece također nedovoljan za ispunjavanje međunarodnih obveza, uključujući prehrambene ciljeve za 2030. godinu.
Pokazatelji poput zaostajanja djece u rastu, pothranjenosti, prekomjerne tjelesne mase, niske porođajne mase i isključivog dojenja pokazuju tek neznatna poboljšanja, a napredak je prespor za ostvarenje postavljenih ciljeva.
Istodobno se pogoršava stanje s anemijom među ženama u dobi od 15 do 49 godina, dok učestalost pretilosti među odraslima kontinuirano raste, s 12,1 posto u 2012. na 16,2 posto u 2024. godini, suprotno cilju prema kojem je njezin rast trebao biti zaustavljen do 2025. godine.
Samo 30,8 posto djece u dobi od šest do 23 mjeseca diljem svijeta ima minimalno raznoliku prehranu, dok 150 milijuna djece mlađe od pet godina i dalje zaostaje u rastu.
Napredak se ponovno znatno razlikuje među regijama. Učestalost zaostajanja djece u rastu smanjuje se u Africi, dok je Azija na putu ostvariti cilj za 2030. godinu. Stope isključivog dojenja poboljšavaju se u svim regijama za koje su dostupni podaci.
Međutim, u gotovo svim regijama povećavaju se nedostaci u rješavanju problema anemije među ženama, dok udio djece s prekomjernom tjelesnom masom brzo raste u Oceaniji.
Scena.ba
