Vijest da si je u utorak nešto prije podneva u Rostovu kod Bugojna život oduzeo bivši policajac Donji Vakuf odjeknula je kao i mnogi slični tragični događaji koji su, nažalost, česti u Bosni i Hercegovini. Mediji su objavili da si je Merzuk Aletić hicem iz vatrenog oružja oduzeo život te da policija istražuje motive samoubojstva. Prema našim saznanjima, motiv bi mogao biti ogroman pritisak kojem je Aletić u posljednje vrijeme bio izložen. On je bio jedan od svjedoka Tužiteljstva BiH u predmetu protiv glavnih kreatora etničkog čišćenja i progona bugojanskih Hrvata – Dževada Mlaće, predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna, i Selme Cikotića, zapovjednika Operativne grupe Zapad Armije RBiH. Svjedok si je odlučio oduzeti život dan prije nego što je trebao otkriti gdje se u Rostovu nalaze tijela nasilno odvedenih hrvatskih logoraša iz Bugojna, a traga se za njih još 15. Kako doznajemo iz više izvora, pucao je sebi u glavu pred istražiteljima.
Još se traže odgovori
Tragedija je to koja potvrđuje strahovite pritiske kojima su izloženi svi oni koji pokušavaju pomoći u otkrivanju pomno čuvane istine o zločinima i etničkom čišćenju Bugojna, koje je osmislio i proveo bošnjački politički i vojni vrh s Dževadom Mlaćom i Selmom Cikotićem na čelu. Rezultirao je progonom 15 tisuća Hrvata iz Bugojna, ubojstvima, razaranjima i -pljačkom, ali i otvaranjem logora kroz koje je prošlo oko dvije tisuće hrvatskih zatočenika, od kojih su neki u njima proveli punih osam mjeseci, od zarobljavanja u ljeto 1993. godine do razmjene u ožujku 1994. godine. Kako je konstatirano prilikom jednog od predmeta u procesu suđenja odgovornima za zločine nad Hrvatima Bugojna, a dosad se sudilo i presudilo osmorici nižerangiranih pripadnika Armije RBiH, u logorima ArmijeRBiH hrvatski su zatočenici prolazili torture normalnom ljudskom umu nezamislive, od svakodnevnih premlaćivanja i izgladnjivanja do prisilnog vađenja krvi i odvođenja na prve crte obrane, gdje su kopali rovove bili živi štit. Mnogi zatočenici nisu izdržali višemjesečne torture, a oni a najugledniji među njima odvedeni su u nepoznato.
Pritisak na svjedoke
U pitanju su 23 Hrvata Bugojna kojima se nakon izvođenja iz logora gubi svaki trag. U gotovo 30 godina pronađena su tijela njih osam, a posljednja četvorica ekshumirana su u Rostovu u ljeto 2020. godine. Dok su na padinama Rostova iskopavane kosti četvorice logoraša, u Sarajevu je za ministra sigurnosti BiH imenovan Selmo Cikotić, kojemu je ovo imenovanje samo jedno u nizu imenovanja, još jedan od brojnih dokaza moći njegovih političkih pokrovitelja iz SDA stranke čiji su kadrovi i on i Mlačo. SDA je u međuvremenu izgubila dobar dio poluga moći i moći, a Mlaćo i Cikotić, koji su, prema objavljenoj dokumentaciji i prepisci s generalom Enverom Hadžihasanovićem, odlučivali o sudbini nasilno odvedenih hrvatskih logoraša, izvedeni su pred sudom. zidu, odnosno pristaništu na kojemu su odavno. Pritisak na svjedoke posljednji je pokušaj da ih se spasi od odgovornosti koju ne mogu izbjeći. Prema informacijama kojima raspolaže Večernji list, proces se nastavlja i za očekivati je da će uskoro biti okončan, a osim za progon i zločine nad Hrvatima, Mlaćo i Cikotić mogli bi odgovarati i za pritiske koji su izazvali jedan od tužiteljskih postupaka. svjedoci dići ruke na sebe, prenosi Večernji list.
Scena.ba
