RASTU politički rizici za Vladimira Putina dok ukrajinska vojska kreće u dugo očekivani napad kako bi istjerala Rusiju s teritorija koji je nezakonito zauzela prošle godine, a ruski predsjednik priznaje “ofenzivni potencijal” Kijeva.
Među ruskom elitom postoji nervoza zbog vatrene moći ukrajinskog oružja pristiglog sa Zapada, kažu upućeni, a to potiče strahove da bi kopnena poveznica koju je Moskva stvorila preko jugoistoka Ukrajine do Krima mogla biti prekinuta – što bi nanijelo značajne vojne i moralne neuspjehe Kremlju.
“Ovo je ozbiljan izazov”
Osim toga, unutarnje borbe među liderima na bojnom polju, napadi bespilotnim letjelicama na Moskvu i bujica dosad nezabilježenih upada paravojnih skupina u zapadne ruske regije koje graniče s Ukrajinom pokreću pitanje može li Putin kontrolirati situaciju, ističu neki članovi ruske elite, koji su za The Washington Post govorili pod uvjetom anonimnosti zbog straha od odmazde.
“Ovo je ozbiljan izazov za vlasti”, rekao je jedan pripadnik ruskih diplomatskih krugova.
Znakovi rastućih napetosti pojavili su se u lipnju kada je utjecajni član ruskog parlamenta Konstantin Zatulin, koji je blizak vrhu ruske obavještajne agencije Federalne službe sigurnosti na konferenciji o budućnosti Ukrajine izjavio da je Rusija bila neuspješna u svim svojim ratnim ciljevima i da su neki od njih postali “besmisleni”.
Ruski parlamentarac priznao da je “specijalna vojna operacija” – fijasko
“Koji su ciljevi najavljeni na početku specijalne vojne operacije?” upitao je Zatulin koristeći kremaljski izraz za rat pa dodao: “Svi se sjećate – denacifikacija, demilitarizacija, neutralnost Ukrajine i obrana stanovnika Donjecka i Luhanska. U kojima smo od ovih točaka danas postigli rezultate? Ni u jednoj.”
“Raspoloženje među elitom je vrlo tmurno. Oni ne razumiju kakvi su Putinovi planovi i sumnjaju da se on adekvatno nosi sa situacijom. Ovo traje već dugo, ali zabrinutost raste”, rekla je Tatjana Stanovaja, osnivačica R-Politika, tvrtke za političke analize.
Kremlj najviše brinu isporuke zapadnog oružja
Dobro informirani pripadnik ruskih diplomatskih krugova koji je ostao u kontaktu s vladinim dužnosnicima kaže da je raspoloženje postalo tmurnije prošlog tjedna nakon što su se pojavili zapadni prijedlozi za dugoročne sigurnosne sporazume za Ukrajinu. To bi Kijevu osiguralo zajamčenu opskrbu oružjem tijekom višegodišnjeg razdoblja kao alternativu trenutnom članstvu u NATO-u.
“To određuje glavnu brigu ruskog vodstva. Ako se bude isporučivalo suvremeno oružje i modernizirala ukrajinska vojska, tada – čak i bez formalnog članstva – Ukrajina u ovom obliku može predstavljati egzistencijalnu prijetnju Rusiji. Čini mi se da je to dodatni poticaj za Rusiju da nastavi vojnu operaciju”, rekla je ova osoba.
Putin je računao da će se Zapad umoriti od Ukrajine. Prevario se
Čini se da je Putin računao na smanjenje odlučnosti Zapada da podrži Ukrajinu, posebno s predsjedničkim izborima 2024. u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje se manjina republikanaca usprotivila nastavku visoke razine pomoći Ukrajini. U Moskvi ta pretpostavka blijedi, kažu upućeni.
Pojavili su se “skromni signali” da bi Rusija mogla biti spremna na neke kompromise, rekao je spomenuti pripadnik ruskih diplomatskih krugova.
I ratoborna Putinova propagandistica poziva na zamrzavanje sukoba
Margarita Simonjan, ratoborna glavna urednica RT-a, ruskog državnog propagandnog televizijskog kanala, pozvala je na zamrzavanje sukoba na trenutnim linijama bojišnice uz održavanje referenduma na osvojenim teritorijima o tome žele li tamošnji stanovnici biti dio Rusije ili Ukrajine. U protivnom, upozorila je, Ukrajina će sigurno upotrijebiti dalekometno oružje koje dobiva od zapadnih saveznika da udari na ruski teritorij.
“Ovo je već izvjesna revizija službenog ruskog stajališta”, rekao je pripadnik ruskih diplomatskih krugova. Međutim, drugi su upozorili da riječi voditeljice predstavljaju samo svježi propagandni trik Kremlja jer je svaki pokušaj zamrzavanja sukoba na sadašnjim linijama bio usmjeren samo na dobivanje više vremena za rusku vojsku da se naoruža za ponovni napad.
“Kremlj shvaća opasnost od ukrajinske protuofenzive”
“Svi u Kremlju shvaćaju opasnost ukrajinske protuofenzive. Zamrzavanje situacije je vrlo zgodno jer je to upravo ono što će Putinu dati vrijeme koje mu je potrebno da Ukrajina i Zapad izgube svoj vojni angažman i jedinstvo”, rekla je Stanovaja.
Iako su ruske pogranične regije, poput Belgoroda, posljednjih dana izložene pojačanom granatiranju i napadima bespilotnim letjelicama, Kremlj je nastojao umanjiti utjecaj upada i sveo je na minimum svako izvještavanje o napadima na državnoj televiziji. Ipak, ogorčenost raste.
“Dokle će ovo trajati?! Prvo pogranična područja, sada periferija Belgoroda. Podržali smo ‘specijalnu vojnu operaciju’ jer smo vjerovali da će ona otjerati ove zle duhove dalje od naših granica, ali dogodilo se potpuno suprotno”, napisao je jedan stanovnik tog područja u komentarima na internetu. Drugi stanovnik zapitao je: “Što Putin misli? Što će učiniti?”
Psihološki napadi dronova na Moskvu
Napadi bespilotnim letjelicama u Moskvi, usmjereni na otmjena stambena naselja u kojima su smješteni pripadnici ruske elite, počinju “vrlo ozbiljno psihološki utjecati na ljude”, rekao je jedan ruski biznismen, posebno zato što se u glavnom gradu donedavno rat često činio samo kao pozadinska buka.
Bujica napada mogla bi ojačati poziciju “jastrebova” koji pozivaju na izvanredno stanje i zatvaranje ruskih granica te povećati svađe među onima koji žele osigurati svoje položaje i bogatstvo.
“Unutarnja borba mogla bi izmaknuti kontroli”
Javne tirade Jevgenija Prigožina, šefa skupine plaćenika Wagner i bliskog Putinovog saveznika, protiv čelništva ruske vojske zbog neuspjeha u ratu služe za “ispuštanje pare” i odvijaju se uz Putinovo dopuštenje jer se kritika kanalizira preko nekoga tko predstavlja sebe kao domoljuba, ističe Stanovaja.
Ali “u jednom trenutku”, rekao je Sergej Markov, politički konzultant povezan s Kremljem, unutarnja borba među frakcijama u eliti oko Putina “mogla bi izmaknuti kontroli”. Kremlj nastoji umanjiti prekogranične napade jer je svjestan da oni vjerojatno nisu ništa više od pokušaja Kijeva da odvrati ruske trupe od obrane važnijih položaja, smatra Markov. Rusija je umjesto toga usredotočena na pokušaj zaustavljanja ukrajinske protuofenzive, a zatim iskorištavanje prilike koju je pružio oslabljeni protivnik, da zauzme više teritorija.
Rusija se nada da će mjeseci priprema za ukrajinsku protuofenzivu biti dovoljni da održi svoje položaje. Ona je mjesecima gradila obrambene položaje i postavljala minska polja prisiljavajući ukrajinsku vojsku da priđe liniji fronta “u kolonama”, koje je do sada bilo lako uočiti i ciljati topničkim udarima, objašnjava Markov.
“Sve ovisi o rezultatu protuofenzive”
Ali prešutno iza te analize, rekao je Markov, stoji zabrinutost zbog mogućeg ponavljanja problema koji su doveli do kaotičnog povlačenja Rusije oko Harkiva prošle jeseni, kada su loše upravljanje i neadekvatna komunikacija između jedinica doveli do velikih problema i raspadanja ruske odlučnosti.
“Što dulje traje rat, to se sukob više pretvara u osobnu stvar Rusa i sve je teže razmišljati o bilo kakvom povlačenju ruskih snaga bez obzira na to koliko među ruskom elitom vlada shvaćanje da je pokretanje invazije bila velika pogreška”, rekao je jedan ruski milijarder.
“Ako vaš rođak umre, želite osvetiti njegovu smrt. Nikoga nije briga tko je to započeo. Svima je jasno da rat nije doveo do postizanja ciljeva, ali to neće utjecati na tijek rata. Jako je teško prestati. Sve ovisi o rezultatu protuofenzive”, dodaje.
Moskovska elita je uvjerena da je poraz nemoguć zbog nuklearnog oružja
Stanovaja se uglavnom složila, kaže da je Putin zasad cijepljen od ratne groznice i zaštićen čvrstim uvjerenjem većine moskovske elite da Rusija ne može izgubiti jer ima nuklearno oružje, ali tijek sukoba ipak može imati nepredviđene posljedice za njegove stavove.
“Ako Rusija izgubi koridor do Krima, to će biti vrlo ozbiljan udarac. Svi razumiju koliko je to važno za Putina jer bi to značilo da opet nije ispravno procijenio situaciju i da opet nije upravljao događajima. To će biti vrlo ozbiljan neuspjeh”, zaključila je Stanovaja.
Scena.ba
