SVE JE VIŠE informacija i dokaza da su u napadu na rusko remontno brodogradilište u Sevastopolju korišteni britansko-francuski krstareći projektili Storm Shadow/SCALP zajedno s američkim projektilom za elektronsko djelovanje ADM-160 MALD-om. Međutim, kako tvrde proukrajinski izvori, napad je bio poprilično složen.
Operacija krenula napadom besposadnih plovila. To je bio tek početak ruskih problema
Cijela je operacija započela napadom tri besposadna plovila na brodove koji patroliraju ispred Sevastopolja. Rusko ministarstvo obrane tvrdi da su sva tri ukrajinska plovila uništena. Ukrajinski izvori tvrde da je jedno plovilo pogodilo patrolni čamac KS-701 Tunec i uništilo ga.
To je bio tek početak ruskih problema. Istovremeno s napadom besposadnih plovila Ukrajinci su lansirali, po ruskim tvrdnjama, deset projektila 5V21/5V28/5V28V. Ti su projektili nekad korišteni unutar sustava protuzračne obrane S-200 (NATO oznake SA-5 Gammon).
No kako je cijeli sustav zastario, a ukrajinska protuzračna obrana je dobila puno naprednije zapadne PZO sustave, Ukrajinci su projektile 5V21/5V28/5V28V prenamijenili u balističke s dometom od čak 600 kilometara. Problem je što su u toj namjeni ovi projektili nedovoljno precizni da bi pogodili tzv. “točkasti” cilj. Povrh toga, ruska proturaketna obrana ih lako uočava i obara.
Međutim, u ovom napadu projektili 5V21/5V28/5V28V su, ako je vjerovati proukrajinskim izvorima, iskorišteni tek kao mamci da bi ruska protuzračna obrana aktivirala sve sustave obrane razmještene oko Sevastopolja.
Važan udar na protuzračnu obranu
Aktivacijom radara Rusi su otkrili njihove položaje, što je Ukrajincima omogućilo uporabu proturadarskih projektila AGM-88 HARM (High-speed Anti-Radiation Missile). Proukrajinski izvori tvrde da su lansirana najmanje dva HARM-a koji su pogodili radare i onesposobili protuzračnu obranu.
Tek potom Ukrajinci su lansirali tri krstareća projektila Storm Shadow/SCALP. Da bi osigurali nesmetan prolazak projektila do ciljeva, Ukrajinci su uporabili i jedan projektil za ometanje radara ADM-160 MALD (Miniature Air-Launched Decoy). Na taj su način osigurali ometanje preostalih ruskih protuzračnih sustava na kopnu i na brodovima.
Pogođeni podmornica i veliki desantni brod
Krstareći projektili pogodili su podmornicu Rostov na Donu (klase Kilo) i veliki desantni brod Minsk (klase Ropuša). Satelitske snimke, ali i snimke napada te ogromnog požara koji je nakon toga uslijedio, pokazuju da su oba plovila trajno onesposobljena. Minsk je, uslijed snage eksplozije, skliznuo s blokova kobilice i naslonio se desnim bokom na oltare suhog doka. Na oba plovila vidljivi su tragovi ogromnih požara.
Prvi su izvještaji govorili o 26 ranjenih radnika, no kako se napad dogodio usred noći, radnika nije bilo. Zato proukrajinski izvori tvrde da je na brodu Minsk nastradalo više od 40 mornara i pripadnika mornaričkog pješaštva. Prisustvo mornara na brodu tijekom popravka ili remonta je uobičajeno, no prisustvo marinaca nije, pa ovu vijest treba uzeti s rezervom.
Obimom mali napad ima ogromno značenje
Iako obimom relativno mali, ovaj napad ima ogromno značenje. Osim što je ruska obrana najvažnijeg grada na Krimu s ogromnom pomorskom bazom probijena, tu je i još važnija politička poruka. Ovo je prvi put da su krstareći projektili koje je Ukrajina dobila od Velike Britanije i Francuske korišteni za napad na Sevastopolj. I do sada su Ukrajinci Storm Shadowima/SCALP-ima napadali ciljeve na Krimu.
Međutim, rusko ministarstvo obrane je nakon svakog napada tvrdilo da se radilo ili o dronovima kamikazama ili o projektilima iz sustava S-200. Isti pristup primijenilo je i pri ovom napadu, no ovog puta bezuspješno jer se napad dogodio usred najvećeg krimskog grada i najveće ruske pomorske baze.
Rusi priznali da su im projektili probili obranu
Ovog puta rusko ministarstvo obrane nije moglo ustvrditi da su svi projektili oboreni jer što je onda uništilo Minsk i Roston na Donu? Pa su “priznali” da su od 10 projektila tri probila obranu. Koja tri, nisu naveli. Međutim, u prvim izvještajima, dok se još nisu potpuno koordinirali, ruski su izvori tvrdili da je napad izveden projektilima lansiranim iz zraka (aviona). S obzirom na to da se projektili sustava S-200 lansiraju isključivo sa zemlje, ruski su izvori posredno potvrdili da se radilo o krstarećim projektilima.
To je donekle potvrdio i zapovjednik ukrajinskog ratnog zrakoplovstva, general Mikola Olesčuk, koji je izjavio da je rusku flotu “pogodila oluja”, što posredno upućuje na uporabu projektila Storm Shadow (olujna sjena).
Ukrajinci očekuju i njemačke i američke projektile
Iako nevezano s napadom na Sevastopolj, zanimljivo je da je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba izjavio za Radio Liberty da se uskoro očekuju pozitivne odluke o isporuci njemačkih krstarećih projektila Taurus, ali i američkih balističkih projektila ATACMS (MGM-140 Army Tactical Missile System). Taurus je po svojim odlikama vrlo sličan krstarećem projektilu Storm Shadow.
ATACMS je balistički projektil dometa do 300 kilometara te ga Ukrajinci priželjkuju otkad su dobili prve višecijevne lansere HIMARS. Stoga ne čudi da glasnogovornik ukrajinske vojne obavještajne službe Andrij Jusov najavljuje nove napade do potpune demilitarizacije Krima.
Scena.ba
