Sve veći broj građana živi pod pritiskom kredita i rata koji se proteže desetljećima. Visoke kamate, niske plaće i visoki troškovi života doveli su mnoge obitelji do ruba egzistencije
U Bosni i Hercegovini već se godinama priča o uvođenju osobnog bankrota, a čini se da nikad nismo bili dalje od tog mehanizma potrebnog brojnim građanima koji su u financijskoj dubiozi. Apel za donošenje zakona o osobnom bankrotu, bude li inicijativa “napredovala” ovim tempom, mogao bi u BiH dočekati i punoljetnost, za razliku od drugih država gdje se već uvelike primjenjuje, piše Večernji list BiH. U zemljama gdje je takva mogućnost otvorena pokazala se i učinkovitom i korisnom, a praksa je takva da onaj tko želi objaviti osobni bankrot mora ispuniti određene uvjete te dobiva “skrbnika” koji raspolaže novcem dužnika dok se on financijski ne oporavi. Borci za zaštitu potrošača kažu da su osobni bankrot uvele brojne zemlje u Europi, ali i neke u regiji, poput Hrvatske i Slovenije. Istodobno, bh. stručna javnost smatra da bi domaće institucije trebale raditi na uvođenju osobnog bankrota i u BiH, ali se, kako ocjenjuje, pomaci u tom smjeru ni ne naziru.
Život pod pritiskom kredita
Sve veći broj građana živi pod pritiskom kredita i rata koji se proteže desetljećima. Visoke kamate, niske plaće i visoki troškovi života doveli su mnoge obitelji do ruba egzistencije. BiH se suočava s tihom krizom prezaduženosti. Građani pokušavaju izdržati, balansirajući između obveza i osnovnih potreba, svjesni da je svaka nova rata korak dublje u dug. – Svaki mjesec počinje s minusom. Plaća legne i odmah ode. Rata za stan, auto, kartice… Na kraju mi ne ostane ništa – kaže Marin, zaposlen u privatnoj tvrtki. – Kad sam uzimao kredit, sve je izgledalo izvedivo. Sad su troškovi skočili, a plaća ostala ista – ističe. Ovaj institut sve je potrebniji jer sve više građana grca u dugovima. Računi stižu, cijene rastu, a plaća ostaje ista. U ovakvoj situaciji sve više građana Bosne i Hercegovine spas traži u gotovinskom kreditu. To pokazuju i podaci Centralne banke BiH, prema kojima nenamjenski krediti iznose više od 70 posto svih podignutih kredita u zemlji, a njihova vrijednost porasla je za više od trećine u samo pet godina. Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju kolovoza ove godine iznosili su 27,44 milijarde KM, što predstavlja smanjenje od 23,1 milijun KM (0,1 posto) u odnosu na prethodni mjesec. Kreditni rast zabilježen je u sektoru stanovništva za 108,4 milijuna KM (0,8 posto) te kod ostalih domaćih sektora za 5,5 milijuna KM (1,5 posto). Smanjenje kreditne aktivnosti na mjesečnoj razini registrirano je kod vladinih institucija za 110 milijuna KM (7,8 posto), kod nefinancijskih javnih poduzeća za 6,8 milijuna KM (0,9 posto) te kod privatnih poduzeća za 20,2 milijuna KM (0,2 posto). Ekonomisti upozoravaju da bh. građani ne mogu sa svojim primanjima podmiriti svakodnevne troškove te da se mnogi od njih okreću pozajmicama s lošim uvjetima, pa čak i kamatarima.
– Često se uzimaju krediti da bi se potrošili za nešto što ne donosi nikakvu novu vrijednost, što ne omogućuje vraćanje tih samih kredita. I onda se ponovno podižu novi krediti da bi se vratili prethodni i dolazimo do neke vrste začaranog kruga zaduživanja, gdje na kraju možemo doći jedino do bankrota – kazao je za RSE Igor Gavran, ekonomski analitičar. Kako navodi, podaci o potrošnji pokazuju da građani ne mogu zadovoljiti svoje potrebe iz redovitih primanja. – Vlasti se hvale rastom minimalne plaće, rastom prosječne plaće, ali ignoriraju činjenicu da su sve te plaće ogromne većine građana daleko ispod vrijednosti potrošačke košarice i onda se građani zadužuju – objašnjava Gavran. On kaže da, nakon podizanja nenamjenskih potrošačkih kredita “koji se potroše doslovno za hranu i za neke svakodnevne potrebe”, građani dođu u situaciju da im ni banke ne daju kredite. – Onda se počnu zaduživati kod mikrokreditnih organizacija koje vrlo rado daju kredite jer su im kamate strahovito visoke – ističe Gavran. Prema njemu, jedno od rješenja situacije je mogućnost proglašenja osobnog bankrota da ljudi ne bi bili primorani prodati najvrjednije što imaju, kao što su kuće i stanovi u kojima žive.
Osobni bankrot je postupak koji omogućuje osobi u financijskim problemima da proglasi bankrot i dobije skrbnika koji upravlja njezinim novcem dok se ne oporavi. Sličan sustav već postoji, među ostalim, u Hrvatskoj i Sloveniji. – To je zakon koji omogućava građanima izbor. U ovom trenutku građani BiH su definitivno prezaduženi. Mi imamo situaciju da je sada građanin u prosjeku zadužen oko 3500 KM. Ovaj zakon bi omogućio građanima da imaju mogućnost izbora, odnosno da, ako smatraju da sami ne mogu iznijeti dugove koji su nastali, proglase osobni bankrot i država im dodijeli osobu koja će se pobrinuti za njihove financije kako bi lakše otplatili taj dug – kazao je ranije Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača središnje Bosne Travnik. Ocjenjuje da je ova mogućnost potrebna građanima te podsjeća da se o tome već godinama priča.
– Barem nekih 10-15 godina o tome se priča, ali zakon nije usvojen. Svakih nekoliko godina vraća se ta priča. Kad će biti usvojen, ne znam. Ali moje mišljenje je da bi građani imali koristi od toga – napomenuo je Arnautović. Institut pokretanja osobnog bankrota, kao mogućnost za one koji ne vide drugog izlaza iz financijskih teškoća, zakonski je u Sloveniji uveden još krajem 2008., a u prvoj godini primjene zatražilo ga je 98 ljudi, ali je u godinama koje su uslijedile bilježen veliki porast. Od početka 2019., kada je u Hrvatskoj uveden institut jednostavnog stečaja potrošača (osobni bankrot), do kraja 2023. Financijska agencija (Fina) sudovima je podnijela prijedlog za pokretanje takvog stečaja nad ukupno 189.191 građaninom.
Scena.ba
