Sredinom kolovoza, kad su političari i institucije vlasti uglavnom na odmoru, Vlada Republike Srpske dala je suglasnost na Nacrt zakona o dopunama Zakona o komunikacijama Bosne i Hercegovine u dijelu koji se odnosi na uvođenje jedinstvenog europskog broja za hitne slučajeve.
Uvođenje ovog broja jedna je od reformi na koju se čeka godinama i jedan od preduvjeta za dobivanje novca Europske unije iz Plana rasta za Zapadni Balkan.
Po povratku s odmora, vlasti čekaju i dalje neriješeni zakoni, ali i mijenjanje onih usvojenih jer, tvrde u Transparency Internationalu, niti su zabilježeni pozitivni pomaci, niti se ti zakoni primjenjuju.
Splasnula euforija
Plan reformi treba se dostaviti Europskoj komisiji do kraja kolovoza. Informacija iz medija koja ulijeva nadu da novac možda i nije izgubljen. Uredba europskih institucija o uspostavljanju instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan stupila je na snagu 24. svibnja od kada je počeo teći rok od tri mjeseca za podnošenje liste mjera koje je potrebno ispuniti. Ipak, oni koji čine vlast na državnoj razini jasno ukazuju na to da je Bosna i Hercegovina sve rokove davno probila.
– Iskreno, ne vidim izlaz iz ove situacije u kojoj je SDA blokirala 150 milijuna za Bosnu i Hercegovinu. Osim politički brutalnog, kakav je pristup trebao biti od početka, a to je da se raspusti Radna grupa koja je donijela ovu odluku. Vijeće ministara BiH treba usvojiti plan rasta i poslati ga u Bruxelles, smatra zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Predrag Kojović.
I nakon zamaha na europskom putu jasno je da je nakon dobivanja zelenog svjetla euforija oko europskih reformi i benefita splasnula. I sama analiza Transparency internationala ukazuje da nisu zabilježeni pozitivni pomaci nakon usvajanja četiri reformska zakona značajna za europski put. Neke odredbe se ne provode, a neke daju negativne efekte.
– Odlika svih zakonodavnih procesa je da su prilično netransparentni. Odnosno da se stručna javnost nije uključivala u izradu zakona. Često komentari koje su slale organizacije civilnog društva nisu uzimani u obzir. Dobili smo polovična rješenja koja ne odgovaraju u potpunosti preporukama Europske komisije, ističe Edo Kanlić iz Transparencyja.
Novim zakonom o slobodi pristupa informacijama nije ubrzano objavljivanje podataka od javnog interesa. Izmjenama Zakona o VSTV-u u praksi nije unaprijeđen integritet nositelja pravosudnih funkcija. A Odjel za provjeru imovinskih kartona nije osnovan.
– Činjenica je da u praksi nismo ostvarili ono najbitnije – provjeru financijskih imovinskih izvješća nositelja pravosudnih funkcija. Mi smo prolongirali rok za formiranje ovoga odjela, ali i propisali da sve osobe koje su imenovane u međuvremenu mogu preuzeti funkcije, a tek nakon osnivanja odjela ćemo vršiti provjere, kaže ministar pravde BiH Davor Bunoza.
Zakon o sukobu interesa
Transparency upozorava da je Vijeće ministara prije glasovanja mijenjalo suštinske odredbe reformskih zakona i na taj način obesmislilo proces. Novi zakon o spriječavanju sukoba interesa donio je poboljšanje, ali je primjena odgođena do rujna. Apeliraju na Ministarstvo sigurnosti BiH da ubrza rad, kako bi se ispunio rok za usvajanje podzakonskih akata do kraja ovoga mjeseca bez čega nije moguća primjena Zakona o spriječavanja pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti.
– Mislim da je Zakon o sukobu interesa jedan od najboljih u svim mandatima Vijeća ministara. On ima nešto što nije bilo ranije, ukinulo se to famozno etničko ili pravo veta u povjerenstvima, dodaje ministar vanjskih poslova BiH, Elmedin Konaković.
Optimističan je i njegov kolega, ministar sigurnosti – Nenad Nešić.
– Imamo stav zvaničnika Europske unije koji kažu da je ovaj saziv Vijeća ministara efikasan i pohvaljuju njegov rad. Trebamo biti iskreni i reći što valja, a što ne. Mislim da ovo Vijeće ministara vodi BiH prema naprijed, navodi.
U oporbi drugačiji stavovi.
– Očigledno je da su ti zakoni neprimjenjivi u praksi. Sjetite se kakve smo akrobacije radili da dobijemo te zakone. Na kraju smo ih morali mijenjati, upozorio je Šemsudin Mehmedović.
Zaključak ministara je da zakoni nisu idealni, ali nisu ni finalni. I tu je mnogo posla uz do za sada nedostižan plan rasta, koji moraju odblokirati četiri županije. Jasno je da kraj ljeta donosi vrelu političku atmosferu u našoj državi.
Scena.ba
