Iako se na političkoj sceni gotovo svakodnevno govori o napretku BiH na putu prema Europskoj uniji, u većini europskih zemalja politički dužnosnici imaju ograničene otpremnine, a nakon umirovljenja ne mogu se vratiti na mandat.
Plaće, mirovine i otpremnine: Povlašteni status političara u BiH
U Bosni i Hercegovini političari umirovljenici vrijede “kao četiri, pa čak i šest običnih” građana. Dok oni uživaju u dvostrukim primanjima (mirovini i plaći), sve je više građana čija redovita primanja jedva pokrivaju mjesec dana. Praksa da se političari umirove, prime otpremninu, a potom se vrate u parlamentarne klupe, prilično je česta.
Za razliku od umirovljenika koji se nisu bavili politikom i čije su mirovine često nedovoljne za život, dužnosnici u institucijama BiH, prema zakonu, imaju pravo na otpremninu u iznosu od šest neto plaća, što je oko 30.000 KM. Uz to, nakon umirovljenja imaju pravo i na plaću koja iznosi oko 5.000 KM.
Novinarka CIN-a, Ema Maslo, navodi da je u posljednjih 15 godina, od 2010., 23 visoka dužnosnika iz Parlamentarne skupštine BiH, Vijeća ministara i Predsjedništva BiH iskoristilo ovo pravo. U sadašnjem sazivu (2022.-2026.), četiri zastupnika ostvarila su pravo na mirovinu, ali su nastavila raditi kao profesionalni zastupnici.
Iako se u parlamentu raspravljalo o smanjenju otpremnina s 30.000 KM na 10.000 KM, nije bilo političke volje za takve izmjene. Zastupnik Šemsudin Mehmedović uputio je inicijativu za promjene, ističući da su institucije prenatrpane “istrošenim kadrovima” koji su davno trebali ustupiti mjesto mlađima.
Novinarka Rubina Čengić naglašava da su zakone koji omogućuju takvu praksu pisali oni koji ih primjenjuju. Umjesto da djeluju kao mentori ili analitičari u svojim strankama, političari radije zadržavaju poziciju moći u institucijama. Analitičarka Ivana Marić ističe da su građani “dozvolili” da se donesu takvi zakoni, a da za to postoji suglasnost svih političkih stranaka, bez ikakvih neslaganja.
Scena.ba
