Najmanje sedam udruga ratara, stočara, voćara i njihovih pristaša pet dana je traktorima i poljoprivrednim strojevima blokiralo ceste diljem Srbije nakon prethodno neuspjelog pokušaja da s premijerkom Anom Brnabić i resornim ministarstvima dogovore potporu vlade.
Zahtijevali su zaštitu domaće proizvodnje i “samo ono što svi proizvođači u ostalim državama u okruženju, regiji i EU imaju već 20 godina” – poticaje od 300 eura po hektaru obradive površine, plavi dizel bez državnih pristojbi za poljoprivredu, te premiju od 17 centi po litri mlijeka.
Ratari i stočari su od vlade tražili i da im osigura cijene poljoprivrednih proizvoda, pšenice, kukuruza i soje kao na burzama u Budimpešti i Parizu. Ustupke koje su dobili smatraju djelomično zadovoljavajućim.
Vlada je prihvatila obvezu doplate subvencija po hektaru obradive zemlje, prepolovila naknadu za odvodnjavanje i od 1. siječnja 2024. pristala uvrstiti u agrarni proračun „plavi dizel“ za poljoprivrednike.
Kompromis je postignut nakon što su prosvjednici zaprijetili da će traktorima doći u Beograd, što je bio dodatni pritisak na vlast, s obzirom da su u posljednja dva tjedna održana tri prosvjeda “Srbija protiv nasilja”.
Povod tim prosvjedima bila su dva masovna ubojstva u beogradskoj školi i selima oko Mladenovca, sa 18 ubijenih i 20 ranjenih, uglavnom učenika i mladih.
Građanske prosvjede protiv toleriranja i promicanja nasilja u medijima i javnom prostoru, u kojima su deseci tisuća ljudi na ulicama blokirali ključne prometnice u Beogradu, vlast je nazvala političkim, jer je na njih pozvala proeuropska oporba.
Demonstrirali su i djelatnici državnog poduzeća Elektroprivreda Srbije, koje su sindikati pozvali da se usprotive promjeni vlasničke strukture koju vide kao pripremu terena za ulazak privatnog inozemnog kapitala u to strateško poduzeće.
Suočen s masovnim prosvjedima koje je, uz pomoć bliskih mu medija i tabloida pokušao minimizirati, optužujući oporbu da želi preuzeti vlast na ulici, srbijanski predsjednik i vođa vladajuće Srpske napredne stranke Aleksandar Vučić pozvao je svoje pristaše iz cijele zemlje u Beograd 26. svibnja na “najveći skup u Srbiji ikad”.
Prema medijskim izvješćima, za to će biti angažirano oko 2200 autobusa.
Istodobno, u javnosti i na društvenim mrežama pojavile su se objave i prepiske stranačkih dužnosnika iz kojih se može iščitati da su mjesni odbori SNS-a pod pritiskom centrale u Beogradu da osiguraju kvote sudionika – od članstva do zaposlenika u javnim poduzećima i ustanovama, kojima će biti obveza doći na taj skup.
Miting SNS-a zakazan je za petak, pa su organizatori građanskog prosvjeda svoj sljedeći skup pomaknuli za dan poslije, u subotu 27. svibnja kad su naprednjaci u Kragujevcu zakazali stranačku skupštinu s oko 4000 sudionika.
Najavljeno je da će na toj skupštini biti donesene “dalekosežne političke odluke koje će promijeniti Srbiju”. Jedna od njih bi mogla biti odluka o novim izvanrednim izborima, najvjerojatnije u jesen ove godine.
