Francuska iduće godine započinje financiranje radova na nosaču aviona nove generacije na nuklearni pogon za nacionalnu mornaricu u okviru programa PA NG.
Riječ je o projektu zamjene jedinog francuskog nosača aviona Charles de Gaulle, koji je u posljednjih 20-ak godina dvaput bio odgađan. Budući supernosač trebao bi postati admiralski brod francuske ratne mornarice i najveći ratni brod izgrađen u Europi.
Vijest o početku financiranja radova objavio je francuski portal Opex360, navodeći kako je ministar oružanih snaga Francuske, Sébastien Lecornu, tijekom saslušanja pred parlamentarnim odborom za obranu najavio da će planirana investicija iznositi oko 10 milijardi eura.
Program PA NG (Carrier-avions de nouvelle generation) već je djelomično započeo, budući da je u travnju vodeća francuska obrambena pomorska tvrtka Naval Group, u suradnji s brodogradilištem Chantiers de l’Atlantique, najavila narudžbu za “usluge s dugim rokom isporuke”. Te usluge uključuju nuklearni pogon broda, kotlovnicu i druge sustave za pretvorbu energije, objasnila je francuska Glavna uprava za naoružanje (DGA).
Prema ministarstvu oružanih snaga Francuske, PA NG program trenutačno je u fazi razrade idejnog projekta koji bi trebao biti dovršen do kraja 2025. godine. Tek kada cjelokupan projekt bude spreman za implementaciju, moći će se objaviti ugovori za razvoj i proizvodnju budućeg nosača aviona.
Projekt nove generacije nosača datira iz 2003. godine, kada je pokrenut program PA2 (Porte-Avions 2) jer je nosač Charles de Gaulle već dvije godine nakon ulaska u službu trebao redovno održavanje, što je Francusku ostavilo bez raspoložive ploveće zračne baze. Program PA2 bio je usmjeren na proučavanje izvedivosti drugog nosača temeljenog na britanskom dizajnu klase Queen Elizabeth, no zbog nedostatka financijskih sredstava obustavljen je 2009. godine i konačno otkazan 2013. godine.
Multinacionalni FCAS zamijenit će palubne lovce Rafale
Pet godina kasnije, tadašnja ministrica oružanih snaga Florence Parly najavila je početak drugog programa izgradnje nosača kao zamjene za De Gaullea. Zakon o vojnom planiranju za razdoblje 2019.–2025. definirao je 18-mjesečnu studijsku fazu vrijednu 40 milijuna eura kako bi predsjednik Emmanuel Macron do 2020. godine mogao donijeti odluku o ključnim karakteristikama projekta, uključujući arhitekturu, mogućnosti pogona i broj brodova.
U svibnju 2020., tijekom posjeta tvrtki Chantiers de l’Atlantique, Parly je izjavila kako će novi nosač biti izgrađen u Saint-Nazaireu, jedinom suhom doku u Francuskoj koji može primiti brod te veličine. Dva mjeseca kasnije, zbog rekonstrukcije vlade, Vijeće za obranu odgodilo je sve aktivnosti vezane za projekt. Predsjednik Macron službeno je najavio početak programa PA NG i odabir nuklearnog pogona u prosincu iste godine.
PA NG bit će najveći ratni brod izgrađen u Europi, s deplasmanom od 80.000 tona i predviđenom duljinom od 310 metara. Zbog svoje veličine, još nije definirano hoće li se graditi u Saint-Nazaireu ili u pomorskoj bazi u Toulonu. Početni cilj projekta uključuje osiguranje 10 do 15 hektara raspoloživog prostora u luci za izgradnju infrastrukture.
Prema planovima, brod će imati dva nuklearna reaktora K22 tvrtke TechnicAtome, svaki snage 220 megavata (oko 300.000 konjskih snaga). Brod će postizati brzinu od 27 čvorova (50 km/h) i, zbog nuklearnog pogona, imat će neograničeni domet. Njegovu zračnu komponentu činit će višenamjenski lovci Rafale M, koji će s vremenom biti zamijenjeni s 32 borbena zračna sustava (FCAS), razvijenih u suradnji francuskog Dassault Aviationa, europskog Airbusa i španjolske tvrtke Indra Sistemas.
Uz nosač stižu i nove nuklearne podmornice te brodovi za zaštitu teritorija
Na nosaču će biti stacionirana i dva do tri E-2D Hawkeyea, napredne letjelice s radarskom detekcijom velikog dometa, kao i višenamjenski helikopteri NH90, prvi te vrste s fly-by-wire kontrolama leta. Osim toga, nosač će biti opremljen borbenim i izviđačkim bespilotnim letjelicama, čiji tipovi još nisu precizirani. Novi nosač aviona predviđen je za operativnu upotrebu 2038. godine, nakon dvogodišnjih testiranja koja će započeti nakon porinuća 2036. godine.
Scena.ba
