Zakon o VSTV-u, Zakon o vanjskim poslovima, nabavka helikoptera za Oružane snage BiH, ali i nova Istočna i Južna interkonekcija i još više od 20 tačaka – sve jednoglasno usvojeno na sjednici Vijeća ministara. Sve je ovo, inače, godinama bilo predmet sporenja i uslovljavanja. Sada, tvrde novi koalicioni partneri, konačno imaju kompromis. No, koja je realna slika i koja je stvarna sudbina usvojenih zakona i infrastrukturnih projekata?
Nakon 100 dana vlasti povijesna sjednica Vijeća ministara – uz osmijehe i euforiju konstatirali su to državni ministri. Dnevni red obiman, prepun pitanja koja godinama čekaju epilog. I sva usvojena jednoglasno. Reformski zakoni, ali i projekti izgradnje plinovoda koji su već dulje vrijeme predmet polemike. Doduše, sama gradnja još je na dugom štapu jer su tek usvojeni nacrti za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma.
“Riječ je o Južnoj interkonekciji Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, gdje smo dali potporu i gdje smo pozvali Parlament Federacije BiH da što žurnije donese zakon kako bismo krenuli u implementaciju ovog projekta. Donijeli smo također potporu o novoj Istočnoj interkonekciji između Bosne i Hercegovine i Srbije gdje već imamo osnove za zakljčivanje sporazuma”, navela je predsjedateljica vijeća ministara BiH Borjana Krišto.
Inače, Južna interkonekcija dio je Jadransko-jonskog plinovoda kojim bi iz Azerbajdžana bio dopreman plin za balkanske države. Cilj je smanjenje ovisnosti o ruskom plinu i nalazi se na listi prioriteta Europske energetske zajednice. Zakon kojim bi službeno bila pokrenuta izgradnja usvojen je u Zastupničkom domu Federalnog parlamenta krajem 2021. godine. Zbog amandmana HDZ-a BiH nikada nije došao na dnevni red Doma naroda, a nova Vlada ga je sada povukla iz procedure.
“To je nešto što ćemo unutar Vlade da rješavamo i da idemo prema Parlamentu. Vrlo je važno da imamo obje interkonekcije. Vrlo je važno za građane, da Bog do imamo još neku, pa da onda imamo tržišnu utakmicu, takmičenje da što jeftiniji i što kvalitetni plin dođe i do privrede i do građana”, istakao je premijer Federacije Nermin Nikšić.
Dakle, Vijeće ministara svoj dio posla za sada uradilo. Kada ga uradi i Federalni parlament, opet nije kraj priče. Budući da se radi o međudržavnim sporazumima, dokumente, među ostalim, mora ratificirati i državno Predsjedništvo. A dva od tri člana Predsjedništva ih, kako sada stvari stoje, neće potpisati. Barem ne, bez državnog zakona o plinu.
“Trenutno imamo jednu konekciju koja ide u Bosnu i Hercegovinu od mjesta Šepak, pa Zvornik, Stalić, Kladanj, Srednje, Sarajevo i onda prema srednjoj Bosni. To je međuentitetski transport, a to je isključiva nadležnost države. Pa kako smo riješili pitanje Elektroprijenosa u BiH? Upravo donošenjem zakona”, kazao je Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH.
Upravo nepostojanje državnog zakona o plinu glavni je argument protiv i oporbe. Tvrde da pristajanjem na nove plinovode Trojka predaje energetsku stabilnost BiH u ruke Dodika i Čovića. Ministar vanjskih poslova BiH, Elmedin Konaković odgovara:
“Zašto su oni koji ga danas tako zagovaraju glasali o zakonu o Južnoj interkonekciji na nivou entiteta, ako ulitmativno tvrde da je to državni nivo vlasti, zašto su bili za? Podsjećam vas da je zakon o Južnoj interkonekciji prošao jednoglasno u Nacrtu na oba doma i jednoglasno u Predstavničkom domu.”
Ministri su usvojili i Zakon o VSTV-u, jedan od 14 prioriteta iz mišljenja Europske komisije. Sličan zakon su zastupici iz Republike Srpske u prošlom sazivu Parlamenta oborili. Čini se da i ovom slijedi ista sudbina.
“I danas mislimo da sudije i tužioci treba da odgovaraju našim institucijama. To je naše opredjeljenje, naš politički stav. Nismo bili ti koji su pokušavali na bilo koji način osujetiti impulzivnost donošenja odluka u Vijeću ministara, ali itekako ćemo štititi naše interese i naše političe stavove kroz političe predstavnike RS-a u institucijama Bosne i Hercegovine”, navodi Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Državni ministri doista danas jesu uradili mnogo. No, hoće li ih pratiti ostale razine vlasti ili ćemo svjedočiti novim političkim igrama? Da je kompromis moguć, vidjeli smo danas. No, je li on stvarno ili samo deklarativno opredjeljenje svih uključenih aktera?
Scena.ba
