Kontroverze s diplomama ponovno su u fokus vratile rad pojedinih privatnih fakulteta u BiH. Nema odgovarajuće kontrole, niti se zna tko je i kako stigao do diplome. Jedino se zna tko profitira.
Prodaja diploma, upitna kvaliteta nastave, korupcija, sukob interesa, samo su neki od problema zbog kojih su se prethodnih godina pojedini privatni fakulteti našli u središtu afera. Javna saslušanja Povjerenstva za borbu protiv korupcije potpuno su ogolila slabosti u obrazovnom sustavu te još jednom podsjetila na problem podijeljenih nadležnosti.
“Moram reći da sam dijelom užasnut nekim stvarima koje smo svi čuli – koji se broj diploma izdaje, kako se izdaju i u kojim disciplinama, npr. za medicinu. Vrlo sam zabrinut, ali akademija nema utjecaja na situaciju u visokom obrazovanju. Ne možete imati jedan kanton koji ima Ministarstvo obrazovanja i dvojicu ili jednog zaposlenika, ministra i jednog zaposlenika, i sada oni daju licence da se otvori fakultet. To je zapravo nemoguće, visoko obrazovanje zaslužuje ozbiljniji pristup”, ističe Muris Čičić, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH.
Taj ozbiljan pristup, prema riječima upućenih, izostaje, kao i stroža kontrola, ali ono što dodatno iznenađuje jest nepostojanje javnog registra diploma, odnosno javnog uvida u to tko je, kada i gdje završio fakultet.
“Ovdje kod nas konkretno ovo pravo je proizašlo iz Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, članak 8., koji kaže da se država neće miješati u to pravo, osim ako se to Zakonom propiše i ako je to nužna mjera u demokratskom društvu. To je bit”, pojašnjava Dragoljub Reljić iz Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH.
Bit je, smatraju drugi, javni interes, osobito nakon informacija koje su dospjele u javnost, a tiču se sumnjivih izdavanja diploma. U rad privatnih fakulteta često je bila uključena i SIPA, ali uglavnom stigne slab odgovor pravosuđa, navodi Denis Džidić.
“Vrlo je mali broj predmeta koji su pokrenuti na temelju velikog broja afera, imali smo neke presude koje su jako, jako male, gdje su osobe gotovo pa amnestirane – do godine zatvora, što su osobe mogle platiti kao novčanu kaznu. Sve to govori do koje je mjere taj sustav uvezan, koliku spregu imamo između korupcije, pravosuđa i inspekcijskog nadzora, gdje se to sve radi u sprezi s Agencijom za zaštitu osobnih podataka kako bi se ove afere zataškale”, smatra Denis Džidić iz BIRN-a.
Transparentnost bi se mogla postići na više načina, a neki od prijedloga su zakonske izmjene te pojačan nadzor.
“Ono što znam jest da je u Italiji praksa da se stjecanje diplome veže uz matični broj kroz podatke koji prate osobu tijekom njezina napredovanja. Je li rješenje da to radi IDDEEA – da veže matične brojeve s diplomama kako bi se te diplome pratile kroz sustav, da točno znamo u kojem je razdoblju netko završio osnovnu, srednju školu i na koji je način i kada stekao visoko obrazovanje”, navodi Adnan Husić iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
“Sam inspekcijski nadzor i neke simbolične kazne očito nisu dovoljni. Pokazalo se u praksi da se onome tko se bavi nečasnim radnjama, u ovom slučaju preprodajom diploma, više isplati platiti i neku simboličnu kaznu, a nastaviti s ovim unosnim biznisom”, upozorava Damjan Ožegović iz Transparency Internationala.
Dok se nižu afere i upozorenja na zlouporabe, veći dio privatnih fakulteta i dalje ostvaruje višemilijunske prihode.
Scena.ba
