Svi znamo da je povrće i voće zdravo – ove namirnice izvor su vlakana, vitamina, kalcija i antioksidansa i nije moguće imati dobro balansiranu prehranu ako ih ne konzumiramo.
Ipak, posljednja su istraživanja utvrdila nešto neobično. Naime, voće i povrće koje danas kupujemo u supermarketima nije jednako zdravo kao što je bilo prije 70 godina, kada su započinjale prve rasprave o zdravoj prehrani.
Istraživanje objavljeno u zborniku Foods, o kojem je pisao i National Geographic pokazalo je da mnoga voća, povrće i žitarice koje se uzgajaju danas sadrže manje proteina, kalcija, fosfora, željeza, riboflavina i vitamina C od onih koje su uzgajane prije nekoliko desetljeća. Foods je taj pad kvalitete opisao “alarmantnim” i “velikim izazovom za zdravlje sljedećih generacija”.

Osim što voće i povrće čini veliki dio prehrane većine ljudi, tvari kojima su ove namirnice bogate ključne su u izgradnji imuniteta i očuvanju zdravlja. Čak i za one koji se pridržavaju pravila zdrave prehrane, ovaj trend pokazao je da ćemo i dalje jesti nezdravije od naših djedova i baka. “Smanjenje hranjivih tvari ostavit će naša tijela s manje komponenti koje su im potrebne za obranu od kroničnih bolesti”, rekao je David R. Montgomery, profesor geomorfologije na Sveučilištu Washington u Seattleu.
Zašto voće i povrće više nije toliko hranjivo?
Stručnjaci tvrde da razlog pada kvalitete voća i povrća leži u modernim poljoprivrednim procesima – metodama navodnjavanja, gnojidbe i žetve koje ometaju interakcije između biljaka i gljiva u tlu, što smanjuje apsorpciju hranjivih tvari iz tla čija je kvaliteta sve lošija. Isto tako, sve veće zagađenje okoliša također ne doprinosi cjelokupnoj kvaliteti voća i povrća koje konzumiramo.
“Uzgajanjem većih biljaka u kraćem vremenskom periodu, biljke nisu u stanju pratiti apsorpciju hranjivih tvari iz tla niti sintetizirati hranjive tvari iznutra,” objasnio je umirovljeni kemičar Donald R. Davis sa Sveučilišta Texas u Austinu za National Geographic, pa dodao: “Farme su plaćene po težini proizvoda, ne po tome koliko hranjivih tvari nešto sadrži”.
Ovo nije jedino istraživanje koje se bavilo ovom temom. Još prije 20 godina u časopisu Journal of American College of Nutrition objavljena je studija koja je utvrdila promijene promjene u 13 hranjivih tvari u 43 različite vrtne kulture – od šparoga i graha do jagoda i lubenice. Pronašli su smanjene razine proteina, kalcija i fosfora te željeza i vitamina C.
Isto se, pokazalo je istraživanje iz 2020., dogodilo sa žitaricama – razina proteina u pšenici od 1955. do 2016. se smanjila za čak 38 posto. Ono što također zabrinjava stručnjake jest činjenica da su povrće i žitarice glavni dio prehrane životinja, pa samim time pada i razina hranjivih tvari u mesu, koje većina stanovništva konzumira na dnevnoj ili tjednoj bazi.
Što to znači za nas?
Stručnjaci upozoravaju da nas ovo nikako ne bi trebalo odvratiti od konzumacije voća i povrća na dnevnoj bazi. Čak i unatoč činjenici da sadrži manje hranjivih tvari nego prije nekoliko desetljeća, ono je i dalje jedna od najzdravijih opcija za naš organizam.
“Većina nas zna da je važno ono što jedemo, No također važno kako je naša hrana uzgojena. Ovo može biti motivacija prosječnoj osobi da više razmišlja o tome”, poručio je Montgomery.
Scena.ba