Više od dvadeset svjetskih čelnika prisustvovat će 9. svibnja na vojnoj paradi u Moskvi kojom se obilježava završetak Drugog svjetskog rata u Europi 1945. godine, rekao je ovog tjedna glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Broj stranih čelnika koji sudjeluju na proslavi Dana pobjede znatno je opao od nezakonite aneksije ukrajinskog poluotoka Krima 2014. godine. U 2022., nešto više od dva mjeseca nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, nijedan strani čelnik nije došao na proslavu u Moskvi, prenosi Index.
“Proslava Dana pobjede dio je ruske propagande i pokušaj opravdanja invazije na Ukrajinu pa se članice Europske unije i zemlje kandidatkinje trebaju suzdržati od odlaska na taj događaj”, izjavila je danas glasnogovornica Europske komisije Paula Pinho.
Dodala je da se to ne odnosi samo na zemlje kandidatkinje nego još i više na članice EU koje su takvo stajalište dogovorile još 2022.
Popis čelnika čiji je dolazak najavljen
Index donosi popis čelnika čiji je dolazak na paradu u Moskvu najavljen. Na popisu su indijski premijer Narendra Modi i sjevernokorejski vođa Kim Jong-un koji još nisu službeno potvrdili da će biti u Moskvi, ali čiji dolazak najavljuju ruski mediji.
Na popis je dodan i Milorad Dodik, predsjednik jednog od entiteta u BiH.
Europa
Aleksandar Vučić – predsjednik Srbije
Vučić je na vlasti od 2012. godine, a njegova vladavina obilježena je padom demokratskih standarda, smanjenjem slobode medija i političkim pritiscima na opoziciju.
Robert Fico – premijer Slovačke
Fico je nakon povratka na vlast 2023. godine usvojio zakone koji ograničavaju rad nevladinih organizacija i slobodu medija, što je izazvalo masovne prosvjede i kritike EU.
Milorad Dodik – predsjednik Republike Srpske
Dodik je nepravomoćno osuđen na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu političkog djelovanja zbog kršenja ustavnog poretka BiH. Njegove separatističke aktivnosti izazvale su najdublju političku krizu u zemlji od rata 1990-ih.
Kavkaz
Ilham Alijev – predsjednik Azerbajdžana
Alijev vlada od 2003. godine, a njegova vlast karakterizira autoritarizam, suzbijanje opozicije i ograničavanje slobode medija.
Nikol Pašinjan – premijer Armenije
Pašinjan je došao na vlast 2018. godine nakon masovnih prosvjeda i proveo reforme koje su ojačale demokraciju i slobodu izražavanja u zemlji.
Istočna Azija
Xi Jinping – predsjednik Kine
Xi je konsolidirao vlast ukidanjem ograničenja mandata i pojačao represiju nad disidentima, Ujgurima i slobodom medija.
Kim Jong-un – vođa Sjeverne Koreje
Kimova vlast obilježena je totalitarnim režimom, kršenjem ljudskih prava, uključujući prisilni rad, mučenja i ograničavanje osnovnih sloboda.
Južna Azija
Narendra Modi – premijer Indije
Modijeva vlada suočava se s kritikama zbog diskriminacije manjina, suzbijanja slobode izražavanja i napada na nevladine organizacije.
Središnja Azija
Kassim-Jomart Tokajev – predsjednik Kazahstana
Tokajev je najavio političke reforme, ali su kritičari skeptični zbog nastavka autoritarnog upravljanja i ograničavanja političke konkurencije.
Shavkat Mirziyoyev – predsjednik Uzbekistana
Mirziyoyev je proveo određene reforme, ali su zabilježeni slučajevi represije nad novinarima i ograničavanja političkih sloboda.
Emomali Rahmon – predsjednik Tadžikistana
Rahmon vlada od 1992. godine, a njegova vlast karakterizira autoritarizam, suzbijanje opozicije i ograničavanje vjerskih sloboda.
Sadyr Žaparov – predsjednik Kirgistana
Žaparov je nakon dolaska na vlast pojačao represiju nad opozicijom i medijima, uključujući uvođenje zakona koji ograničavaju slobodu izražavanja.
Serdar Berdimuhamedov – predsjednik Turkmenistana
Berdimuhamedov je naslijedio vlast od oca, a zemlja ostaje jedna od najrepresivnijih na svijetu s ograničenim političkim i građanskim slobodama.
Jugoistočna Azija
Thongloun Sisoulith – predsjednik Laosa
Sisoulithova vlast karakterizira jednopartijski sustav s ograničenim političkim slobodama i kontrolom nad medijima.
To Lam – predsjednik Vijetnama
Dugogodišnji ministar sigurnosti, poznat po represiji nad disidentima i ograničavanju slobode izražavanja. Njegov dolazak na mjesto predsjednika izazvao je zabrinutost zbog daljnjeg jačanja autoritarne vlasti.
Bliski istok
Mahmoud Abbas – predsjednik Palestine
Abbas je predsjednik od 2005. i na vlasti ostaje iako su mu mandati davno istekli. Vlasti na Zapadnoj obali često su optužene za gušenje političkog pluralizma i ograničavanje slobode medija.
Afrika
Umaro Sissoco Embaló – predsjednik Gvineje-Bisau
Embaló je izabran 2019., a iako je vlast preuzeo u okviru demokratskog izbora, njegova vladavina uključuje tenzije s parlamentom i česta politička previranja, a neovisnost pravosuđa je ograničena.
Ibrahim Traoré – predsjednik Burkine Faso
Traoré je došao na vlast vojnim udarom 2022. i obustavio demokratske procese, uključujući izbore. U zemlji su zabilježena brojna kršenja ljudskih prava, uključujući nasilje nad civilima i ograničavanje slobode izražavanja.
Južna Amerika i Karibi
Luiz Inácio Lula da Silva – predsjednik Brazila
Lula je izabran demokratskim putem nakon što je 2022. porazio krajnje desnog protivnika Jaira Bolsonara. Njegova vlada promiče ljudska prava, zaštitu okoliša i obnovu neovisnosti pravosuđa.
Nicolás Maduro – predsjednik Venezuele
Madurova vlast široko se smatra autoritarnom. Suđenje protiv političkih oponenata, gušenje prosvjeda i kontrola nad medijima zabilježeni su kao sustavna kršenja ljudskih prava.
Miguel Díaz-Canel – predsjednik Kube
Díaz-Canel predvodi jednopartijsku državu bez slobodnih izbora. Vlada suzbija političko neslaganje, zatvara disidente i ograničava slobodu izražavanja i okupljanja.
Scena.
