Bosna i Hercegovina se suočava s ozbiljnom demografskom krizom zbog masovne emigracije, prvenstveno mladih i obrazovanih građana. Prema različitim procjenama, u posljednjih 10 godina zemlju je napustilo između 400.000 i 800.000 ljudi. Odlazak jednog akademski obrazovanog pojedinca Bosnu i Hercegovinu košta i do 123.000 KM, a ukupni gubici se već sada broje u desetinama milijardi.
Ključni razlozi emigracije
Predsjednik Pokreta “Snaga domovine”, Adnan Husagić, ističe da su glavni razlozi za odlazak nepravda i nedostatak socijalne sigurnosti. Ljudi traže stabilnije okruženje gdje su zdravstvena zaštita i egzistencijalna sigurnost zagarantovani. Profesor ekonomije na UNSA, Adnan Efendić, dodaje da percepcija političke nestabilnosti i institucionalne neefikasnosti najviše doprinose pojačanoj želji za napuštanjem BiH.
Demografske projekcije i posljedice
Bosna i Hercegovina ima jedne od najgorih demografskih pokazatelja u Evropi. Prema projekcijama UN-a, za manje od 50 godina u BiH bi moglo živjeti nešto više od 1.5 miliona ljudi, i to uglavnom starije životne dobi. Prosječna starost stanovništva je već porasla s 39,6 na 42,5 godina. Nedostatak radno sposobne snage ugrožava održivost pojedinih lokalnih zajednica, a akademici upozoravaju na potencijalni potpuni nestanak stanovništva u ruralnim područjima ako se hitno ne pokrenu dugoročne mjere ruralnog razvoja.
Inicijative za povratak i apeli dijaspori
Uprkos alarmantnoj situaciji, postoje pokušaji da se trend preokrene. Dijaspora igra značajnu ulogu u ekonomiji zemlje, s uplatama od 931,39 miliona KM samo u prvom kvartalu ove godine. Ministarstvo za raseljena lica i izbjeglice FBiH, u saradnji s Pokretom “Snaga domovine”, pokrenulo je kampanju “Vrati se kući” s bilbordima na graničnim prelazima. Ova kampanja ima za cilj informirati građane o ponudama i projektima, uključujući finansijsku podršku do 150.000 KM za povratnike koji žele pokrenuti biznis.
Apel naučne zajednice
Akademici i naučnici ANU BiH su objavili zbornik radova o demografskim promjenama, poručujući da je stanje katastrofalno. Akademik Mirko Pejanović naglašava da saznanja iz ovih istraživanja treba da posluže donosiocima odluka u parlamentima i vladama za poduzimanje mjera prevencije daljnje masovne migracije. Bez strateškog pristupa upravljanju migracijama, uključujući razvoj imigracijskih politika, Bosna i Hercegovina će se suočiti s demografskim slomom.
Situacija je kritična, ali inicijative poput kampanje “Vrati se kući” daju tračak nade. Smatrate li da su ove mjere dovoljne da se zaustavi odliv stanovništva i potakne povratak?
prevedi tekst na hrvatski
Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnom demografskom krizom zbog masovne emigracije, prvenstveno mladih i obrazovanih građana. Prema različitim procjenama, u posljednjih 10 godina zemlju je napustilo između 400.000 i 800.000 ljudi. Odlazak jednog akademski obrazovanog pojedinca Bosnu i Hercegovinu košta i do 123.000 KM, a ukupni gubici se već sada broje u desetinama milijardi.
Ključni razlozi emigracije
Predsjednik Pokreta “Snaga domovine”, Adnan Husagić, ističe da su glavni razlozi za odlazak nepravda i nedostatak socijalne sigurnosti. Ljudi traže stabilnije okruženje gdje su zdravstvena zaštita i egzistencijalna sigurnost zajamčeni. Profesor ekonomije na UNSA, Adnan Efendić, dodaje da percepcija političke nestabilnosti i institucionalne neučinkovitosti najviše doprinose pojačanoj želji za napuštanjem BiH.
Demografske projekcije i posljedice
Bosna i Hercegovina ima jedne od najgorih demografskih pokazatelja u Europi. Prema projekcijama UN-a, za manje od 50 godina u BiH bi moglo živjeti nešto više od 1,5 milijuna ljudi, i to uglavnom starije životne dobi. Prosječna starost stanovništva već je porasla s 39,6 na 42,5 godina. Nedostatak radno sposobne snage ugrožava održivost pojedinih lokalnih zajednica, a akademici upozoravaju na potencijalni potpuni nestanak stanovništva u ruralnim područjima ako se hitno ne pokrenu dugoročne mjere ruralnog razvoja.
Inicijative za povratak i apeli dijaspori
Unatoč alarmantnoj situaciji, postoje pokušaji da se trend preokrene. Dijaspora igra značajnu ulogu u ekonomiji zemlje, s uplatama od 931,39 milijuna KM samo u prvom kvartalu ove godine. Ministarstvo za raseljene osobe i izbjeglice FBiH, u suradnji s Pokretom “Snaga domovine”, pokrenulo je kampanju “Vrati se kući” s jumbo plakatima na graničnim prijelazima. Ova kampanja ima za cilj informirati građane o ponudama i projektima, uključujući financijsku potporu do 150.000 KM za povratnike koji žele pokrenuti posao.
Apel znanstvene zajednice
Akademici i znanstvenici ANU BiH objavili su zbornik radova o demografskim promjenama, poručujući da je stanje katastrofalno. Akademik Mirko Pejanović naglašava da saznanja iz ovih istraživanja trebaju poslužiti donositeljima odluka u parlamentima i vladama za poduzimanje mjera prevencije daljnje masovne migracije. Bez strateškog pristupa upravljanju migracijama, uključujući razvoj imigracijskih politika, Bosna i Hercegovina će se suočiti s demografskim slomom.
Situacija je kritična, ali inicijative poput kampanje “Vrati se kući” daju tračak nade.
Scena.ba
