U Bosni i Hercegovini se ne nazire kraj rasta cijena nekretnina, prvenstveno stambenih. Pojedini razlozi rasta cijena su dobro poznati, ali postoji i jedan neopravdano zanemaren razlog.
Među dobro poznatim razlozima je taj da je ponuda stambenih nekretnina manja od potražnje, a ovo je posebno slučaj u Sarajevu. Kupovina nekretnine je tokom inflacije (gubitka vrijednosti novca) isplativa po dvije osnove.
Jedna osnova je izdavanje nekretnine, čime se ostvaruje novčani prihod. Taj prihod uopće nije beznačajan jer su brojni oni koji državi ne plaćaju nikakav porez na tako stečen prihod. Riječ je o skoro potpuno nereguliranom tržištu na kojem je sve učestalije da je jedna osoba vlasnik više nekretnina koje i izdaje. To ukazuje na moguću koncentraciju vlasništva i na bh. tržištu nekretnina. Koncentracija vlasništva postoji na tržištu nekretnina mnogih drugih država.
Druga osnova isplativosti kupovine nekretnine jeste što je to oblik zaštite štednje tokom inflacije. Upravo su nekretnine među stvarima koje tokom inflacije ne gube na vrijednosti ili koje slabije gube na vrijednosti.
Utjecaj tržišta kapitala na tržište nekretnina
Upravo je u prethodnom obrazloženju uočljiv razlog poskupljenja nekretnina, a koji je zanemaren. Naime, ekonomisti naglašavaju da se nekretnine kupuju zbog toga što tržište kapitala skoro da i ne postoji u Bosni i Hercegovini. Jednostavnije rečeno, uslijed nemogućnosti i nepovoljnih uvjeta kupovine dionica i/ili drugih vrijednosnih papira te nemogućnosti i nepovoljnih uvjeta investiranja kroz investicijske fondove i/ili penzijske fondove, ne preostaje ništa drugo nego investirati kupovinom nekretnina.
Ekonomistica Svetlana Cenić je suglasna da to za posljedicu ima poskupljenje nekretnina.
“Da je tržište kapitala normalno, prva bih ja ulagala. Čak s 1.000 KM možete biti investitor – da kupite jednu dionicu, prodate je, pa kupite drugu itd. Time se postiže živost, novac cirkulira. Mnogo je onih izvana koje poznajem, a koji su zainteresirani da kupe dionice nekog od posrnulih poduzeća”, ukazala je u izjavi za Klix.ba.
Napomenula je da čak ljudi i s minornom štednjom na zapadu, gdje je razvijeno tržište kapitala, ulože npr. 1.000 dolara.
“Kod nas to nitko ne radi i taj novac stoji u banci, pa se eventualno kupuju nekretnine, računajući da će nekretnine biti skuplje. Tako se u nebesa dižu cijene nekretnina. Na zapadu su smanjene cijene nekretnine, a kod nas suprotno”, dodaje Cenić.
Prethodno navedeno je istakla kao razlog zašto se zalaže za razvoj tržišta kapitala. Podsjetila je da je aktuelnim vlastima u Federaciji Bosne i Hercegovine stalno govorila o potrebi oživljavanja tržišta kapitala.
“Mijenjaju ljude na čelnim funkcijama u javnim poduzećima. Valjda je to vrhunski domet, a tržište kapitala ne radi. Stalno se prave neki planovi, a tržište kapitala kao osnovno ne radi”, navela je.
Suprotni procesi
Kompanije u državama s razvijenim tržištem kapitala nastoje do kapitala doći upravo pretvaranjem u dioničarsko društvo U Bosni i Hercegovini je suprotan proces. Naime, Cenić je podsjetila da je loše stanje na tržištu kapitala za posljedicu imalo da se firme pretvaraju iz društva dioničarskog društva u društvo s ograničenom vrijednošću. To se odnosi i na velike bh. privatne firme.
“Navest ću samo jednu zato što je čovjek bio sa mnom na sastanku u Odboru za privredna i financijska pitanja kada je udruženje privrednika iz Tešnja poslalo pismo tom odboru. Tim pismom su molili da se nešto uradi. Zašto bi u ovakvoj situaciji Hifa i druge uspješne firme pretvarale sebe u dioničarsko društvo ili kupovale nešto na burzi? Neće zato što je to katastrofa”, naglasila je.
Kao jedan od razloga zašto je tržište kapitala u lošem stanju istakla je i odluke Komisije za vrijednosne papire.
Još nešto na šta ukazuje na moguću koncentraciju vlasništva nad nekretninama jeste zapažanje Cenić da je i u Sarajevu veliki broj zgrada gdje je noću, kako je izjavila, upaljeno 10 posto svjetala. Napomenula je i na to se kupovinom nekretnina pere novac.
Scena.ba
