Američki State Department objavio je izvješće koje je podneseno Kongresu, a u kojem se govori o politici koju će Trumpova administracija primjenjivati kada je riječ o Zapadnom Balkanu.
U izvješću koje je objavljeno 21. svibnja, na sedam stranica se navodi kako promoviranje stabilnosti i unaprjeđenje američkih ekonomskih interesa na Zapadnom Balkanu čini Sjedinjene Američke Države sigurnijima, jačima i prosperitetnijima.
“Administracija provodi politiku usmjerenu prema budućnosti u regiji koja je usredotočena na proširenje partnerstava, suprotstavljanje prijetnjama koje utječu na Sjedinjene Američke Države i regionalnu stabilnost te povećanje ekonomske i trgovinske suradnje. Zlonamjerni akteri mogu iskoristiti regionalnu nestabilnost na štetu američkih interesa. Američka ulaganja na Zapadnom Balkanu u posljednjih nekoliko desetljeća donijela su opipljive rezultate, uključujući snažne i pozitivne odnose sa svih šest zemalja: Albanijom, Bosnom i Hercegovinom (BiH), Kosovom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom”, istaknuli su.
Stabilnost koju su američki napori njegovali pomogla je u uspostavljanju temelja koji podržava drugačiju vrstu američkog angažmana. Era izgradnje nacije, kako su i ranije napomenuli, za SAD je prošlost.
“Američka politika na Zapadnom Balkanu nije usmjerena na spašavanje ili rekonstrukciju, već na stabilnost i obostrano korisna partnerstva. Administracija je fokusirana na osnaživanje lokalnih aktera da sami rješavaju izazove, umjesto da ih održavaju. Primarni stup politike Administracije je održavanje stabilnosti u regiji kao preduvjeta za postizanje drugih ciljeva. Sjedinjene Američke Države usredotočene su na razvoj pozitivnih odnosa sa svim akterima u regiji. Od siječnja, visoki dužnosnici State Departmenta i vlade SAD-a održavaju snažan tempo sastanaka s čelnicima svih šest zemalja. Administracija planira održati dijaloge sa Sjevernom Makedonijom i Srbijom 2026. godine. Neriješeni sporovi i dugotrajne podjele potkopavaju regionalnu stabilnost.
U Bosni i Hercegovini, Sjedinjene Američke Države ostaju posvećene Daytonskom mirovnom sporazumu te suverenitetu i teritorijalnom integritetu zemlje. U 2025. godini, odlučna američka diplomacija pomogla je u okončanju najakutnije krize u BiH od sukoba 1992. – 1995., uz očuvanje pravne kohezije i ustavnog poretka zemlje. Administracija nastoji konsolidirati ovu stabilnost i nastavit će poticati aktere u BiH da izbjegavaju destabilizirajuće i razdorne akcije koje bi potkopale mogućnosti za unaprjeđenje naše zajedničke ekonomske agende”, objasnili su.
Ekonomski interesi i tržišni pristup
Drugi stup politike Trumpove administracije prema Zapadnom Balkanu je natjecanje za komercijalne interese SAD-a u regiji koja pruža ekonomske mogućnosti.
“S populacijom od 18 milijuna, regija se nalazi na glavnim prometnim koridorima, posjeduje prirodne resurse, rastući tehnološki sektor i kvalificiranu radnu snagu. U suradnji s vladama, Sjedinjene Američke Države poticat će lokalne napore za poboljšanje poslovnog okruženja, smanjenje regulatornih trenja, jačanje provedbe ugovora i osiguranje transparentnih procesa nabave koji idu u korist američkih tvrtki. Administracija daje prioritet suradnji s partnerima na jačanju mehanizama za provjeru investicija koji štite kritičnu infrastrukturu od predatorskih stranih akvizicija. Kako bi se unaprijedili ovi ciljevi, država će surađivati s Ministarstvom trgovine, Međunarodnom korporacijom za financiranje razvoja, Izvozno-uvoznom bankom, Agencijom za trgovinu i razvoj i drugim agencijama”, priopćeno je.
Pristup tržištu je, kako navode, fundamentalan.
“Administracija će raditi na tome da osigura da američke tvrtke mogu dati značajan doprinos strateškim infrastrukturnim koridorima, uključujući Jadransko-jonski koridor i Koridor VIII od Jadrana do Crnog mora. Sjedinjene Američke Države podržat će regionalne forume poput Inicijative Tri mora i raditi na proširenju bilateralnih sporazuma, nadograđujući se na međuvladin sporazum između SAD-a i Srbije iz 2024. godini o energetskoj infrastrukturi. Međuvladini sporazumi omogućuju američkim tvrtkama da se učinkovitije natječu za strateške projekte u prometu, informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji i obrambenoj industriji protiv konkurentskih i niskokvalitetnih suparnika. Energetska ovisnost o Rusiji ostaje strateška ranjivost u regiji”, pojašnjavaju.
Energetski projekti i suzbijanje malignog utjecaja
Južna interkonekcija ponovno je izdvojena kao iznimno važan projekt.
“Ministarstvo će se aktivno angažirati kako bi se regionalni interes pretočio u komercijalne sporazume. Prioritetni projekti uključuju plinovod Južne interkonekcije između Hrvatske i BiH; predloženi plinski interkonektor Srbija – Sjeverna Makedonija; razvoj hidroenergije u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji; nadogradnju kosovskih termoelektrana na ugljen i projekte plinifikacije ugljena; te dodatne prijenosne kabele koji povezuju mreže Zapadnog Balkana s europskim tržištima. Angažman američkog privatnog sektora u ovim projektima unapređuje cilj Administracije da eliminira nesigurni ruski plin u regiji i jača pristup SAD-a tržištu. Slabo upravljanje odvraća investicije, narušava tržišno natjecanje i predstavlja vektor za transnacionalni organizirani kriminal. Sjedinjene Američke Države imaju komercijalni i strateški interes u podršci reformama koje stvaraju predvidljiva, transparentna i pravilima ograničena poslovna okruženja u kojima američke tvrtke napreduju”, objasnili su.
Rusiju i Kinu opisali su kao države koje šire maligni utjecaj.
“Kina i Rusija aktivno nastoje iskoristiti nestabilnost, korupciju i slabo upravljanje u regiji. Održavanje stabilnosti i širenje komercijalne suradnje moćni su alati za suzbijanje zlonamjernog utjecaja na Zapadnom Balkanu. Moskva potiče etnička nezadovoljstva, financira destabilizirajuće aktere i koristi zalihe ugljikovodika kako bi izvršila pritisak na političare i oslabila povjerenje javnosti u zapadne institucije. Kina širi svoju meku moć, a Peking koristi trgovinu, državne kredite, mito, propagandu i partnerstva na elitnoj razini kako bi povećao svoj utjecaj, fokusirajući se na područja s niskom transparentnošću i slabim upravljanjem. Kineske tvrtke često daju niže ponude za nabavu, samo da bi se kasnije otkrila prekoračenja troškova i kašnjenja u projektima koja uvelike povećavaju stvarne troškove. Fokus administracije na regionalnu stabilnost i komercijalni angažman najtrajnija je obrana od oba oblika uplitanja. Zemlje s rastućim gospodarstvima i transparentnim institucijama mnogo su manje podložne manipulacijama”, zaključili su.
Scena.ba
