Naše srce u jednome danu u prosjeku zakuca sto tisuća puta i pri tome radi duplo snažnije nego mišići noge osobe koja trči sprint. Srce mora biti snažno jer pumpa preko 7500 litara krvi u danu, koja putuje kroz nevjerojatnih 96 tisuća kilometara žila u našem tijelu. Ono je jedan od vitalnih organa, o kojem, među ostalim, ovise transport kisika, cirkulacija, tlak te izlučivanje štetnih tvari iz organizma.
Kardiovaskularne bolesti jedan su od najčešćih uzroka smrti u cijelome svijetu. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, godišnje u Europi od bolesti srca umre oko četiri milijuna ljudi, odnosno 45 posto svih umrlih, a taj postotak poklapa se i sa stanjem u Hrvatskoj. Najčešće kardiovaskularne bolesti uključuju koronarnu srčanu bolest (srčani udar), povišeni krvni tlak, aritmiju te bolesti zalisaka.
– Nelagoda ili bol u prsima, kratak dah ili zaduha odnosno nedostatak zraka, oticanje nogu. To su neki od simptomima bolesti srca. Bol u prsnom košu se može širiti ili biti zasebna bol u leđima, ramenima, osobito lijevom ramenu i ruci, čeljusti, vratu i trbuhu. Također, treba obratiti pažnju na eventualni osjećaj preskakanja ili ubrzanog rada srca, slabost i umor koji su neadekvatni fizičkom opterećenju, mračenje pred očima (omaglicu), kratkotrajni gubitak svijesti (sinkopu), vrtoglavicu te kašalj koji traje tjednima – objašnjava nam doktorica Ana Barišin, pročelnica Odjela interne medicine Poliklinike Medikol.
Povoljna je okolnost da se čak do 80 posto prijevremenih smrti vezanih za ovaj organ može spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika. Vrlo slikovito tome svjedoči podatak da se većina srčanih udara događa ponedjeljkom ujutro, kada je stres kod ljudi na najvišoj razini, a to pokazuje koliko generalno stanje našeg organizma može imati utjecaja na srce. Upravo stres, odnosno njegov izostanak je, dakle, jedan od čimbenika koji su nužni za zdravlje našega srca.
– Glavna strategija u smanjenju kardiovaskularnih bolesti je prevencija. Stoga već u djetinjstvu i mladosti treba usvojiti zdrave životne navike, prije svega raznolika, kvalitetna ishrana i bavljenje sportskim aktivnostima. U odrasloj dobi važni su redovita fizička aktivnost, prestanak pušenja, izbjegavanje alkohola, zdrava prehrana i održavanje normalne tjelesne mase, čime se regulira većina kardiovaskularnih rizičnih čimbenika – kaže dr. Barišin.
Stres radi pritisak na srce
Stres postoji kako bi zaštitio naše tijelo te kratkoročno može biti koristan, no dugoročno može imati ozbiljne posljedice na naše zdravlje. Adrenalin koje tijelo oslobađa kao odgovor na stres može dovesti do dugotrajno pretjerano visokog pulsa, zbog čega srce radi napornije nego bi trebalo. Normalna brzina otkucaja srca kada se ne vježbamo je od 60 do sto otkucaja u minuti. Ako nam je puls konstantno iznad gornje granice, trebali bismo se zabrinuti.
Pa, kako prevenirati stres? Ne postoji univerzalni odgovor te svaka osoba treba razmisliti o tome što je kod nje glavni uzrok stresa. To, primjerice, mogu biti posao, obiteljski odnosi, velike životne promjene, bolest, selidbe, brige s novcem i još cijeli niz faktora i situacija. Stresa se najbolje riješiti tako da, ukoliko je moguće, poradimo na izmjenama okolnosti koje ga uzrokuju. No postoje i tehnike za njegovo smanjenje ili bolje nošenje s njim. I one su, naravno, individualne, no neki od najčešćih ‘ispušnih ventila‘ su, primjerice, meditacija, fizička aktivnost, kreativnost, smijeh, pisanje dnevnika, druženje s ljubimcima, briga o biljkama i slično.
Ono smo što jedemo
Prehrana je još jedan iznimno važan faktor za zdravlje srca. Naše tijelo se oslanja na različite hranjive tvari koje unosimo u organizam kako bi opskrbili tkivo i organe – uključujući i srce – nutritijentima potrebnima za normalno funkcioniranje. Na primjer, vitamin K, koji se nalazi u lisnatom zelenilu poput špinata i kelja, pomaže srcu da nesmetano pumpa krv po cijelom tijelu. Kalij je također važan mineral i elektrolit koji doprinosi normalnoj funkciji mišića, uključujući mišiće koji kontroliraju otkucaje srca.
Osim što je važno unositi korisne tvari, poželjno je i izbjegavati one koje štete našem srcu. Prehrana koja sadrži previše životinjskih masti podiže razinu kolesterola i začepljuje arterije, što ograničava protok krvi do našeg srca, ali i mozga te udova.
Za srce je najbolja balansirana prehrana s minimalno procesuiranom hranom. Neke od namirnica koje trebaju biti zastupljene su cjelovite žitarice, orašasti plodovi, sjemenke, svježe voće i povrće, mahunarke, nemasni mliječni proizvodi, riba te perad, dok posebno treba izbjegavati šećer, rafinirane ugljikohidrate, grickalice te crveno meso. Poželjno je izbjegavati i previše soli, a od masnoća uvijek dajte prioritet zdravima (kao što je maslinovo ulje).
Mišiće treba trenirati
S obzirom da je srce mišić, vrlo je logično da je jedna od stvari koje su mu najpotrebnije – tjelovježba. Brojna dosadašnja istraživanja pokazala su da osobe koje se bave fizičkim aktivnostima imaju manji rizik od srčanih i žilnih bolesti, a iz HZJZ-a poručuju kako je zato tjelesna aktivnost jedan od najboljih načina za prevenciju ovih, ali i drugih kroničnih bolesti. No, nažalost, podaci o tome koliko Hrvati vježbaju su poražavajući. Tek nešto manje od 20 posto ljudi zadovoljava minimalne preporuke za vježbanje, koje po Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji iznose 150 do 300 minuta umjerene ili 75 do 150 minuta zahtjevnije tjelovježbe tjedno.
Uz puno tjelovježbe, jednako je važno što manje vremena provoditi sjedeći. Istraživanje je pokazalo kako ljudi koji sjede 13 ili više sati u danu imaju čak 200 posto veći rizik smrti od srčanih bolesti od onih koji ne sjede toliko puno.
Generalno, kvalitetna prehrana i fizička aktivnost imaju utjecaj i na tjelesnu težinu. Debljina može povećati rizik od razvoja srčanih bolesti na nekoliko načina. Osjetno povećava rizik za nastanak visokog krvnog tlaka i dijabetesa, čak i deset puta više u odnosu na osobe normalne tjelesne težine. Nadalje, može utjecati na smanjenje razine HDL ili “dobrog” kolesterola, što je također važan rizični faktor. Već i smanjenje tjelesne težine od tri do pet posto može smanjiti rizik od razvoja dijabetesa, a smanjenje težine od desetak posto pomaže u snižavanju vrijednosti krvnog tlaka i razine kolesterola u krvi.
Pušenje doista ubija
Još jedna opasnost svakako su i cigarete, koje dnevno u svijetu ubiju oko 20 tisuća ljudi, a neka istraživanja kažu da je upravo pušenje glavni faktor koji potiče bolesti srca. Kemikalije u dimu cigareta (njih čak sedam tisuća) u organizmu stvaraju stanice koje oblažu krvne žile i čine ih natečenima i upaljenima. To ih na koncu sužava i dovodi do opasnih kardiovaskularnih stanja.
Dobra je vijest da čak i dugogodišnji pušači mogu vidjeti brza poboljšanja zdravlja kad odustanu od ove aktivnosti. U roku od godinu dana rizik od srčanog napada naglo opada. Unutar pet godina, većina pušača smanjuje rizik od moždanog udara gotovo do razine koje imaju nepušači.
Iako, čak i povremena cigareta oštećuje srce, a prestanak je jedina dokazana strategija za zaštitu.
Preventivni pregledi čuvaju živote
Osim promjene životnih navika, svoj tlak i srce možemo kontrolirati i redovitim pregledima. Kod ljudi kojih nemaju posebnih problema sa zdravljem je poželjno već u dvadesetim godinama barem svake dvije godine prekontrolirati krvni tlak, a u toj dobi treba početi paziti i na kolesterol, kojeg je dobro provjeriti najmanje svakih četiri do šest godina. U četrdesetima je preporuka svake tri godine raditi test glukoze u krvi. No sve, naravno, ovisi o osobi, njezinim navikama, općem zdravstvenom stanju, pa i povijesti obiteljske bolesti.
– Preventivni pregledi srca su neprocjenjivo važni. Imaju cilj izbjeći ili smanjiti nepovratne promjene na kardiovaskularnom sustavu. Namjera im je otkriti rizične čimbenike kao što su pušenje, prekomjerna tjelesna masa i pretilost, nekretanje, učestali i enormni psihički stres, povišeni krvni tlak, povišene masnoće u krvi, šećerna bolest, pozitivna obiteljska anamneza za kardiovaskularne bolesti ili iznenadna smrt u obitelji. Europske smjernice preporučuju procjenu rizika u svih muškaraca s 40 i više godine i žena s 50 i više godina, ali i mlađih ako su u menopauzi – kaže dr. Barišin.
Kako je spomenula, određenu ulogu u tome kako ćemo pristupiti zdravlju svojega srca svakako igra i pitanje jesmo li ili nismo u obitelji imali ove bolesti.
– Mnogi srčani poremećaji mogu biti nasljedni. To uključuje aritmije, urođene srčane mane i bolesti srčanih zalistaka, kardiomiopatije, visoki kolesterol u krvi, obiteljski sindrom aneurizme torakalne aorte i plućnu hipertenziju. Bolest koronarnih arterija koja dovodi do srčanog udara i zatajenja srca javlja se često u nekim obiteljima i ukazuje na nasljedne čimbenike rizika. Geni utječu na rizik obolijevanje od KVB na brojnim razinama – ukazuje liječnica iz Poliklinike Medikol.
Upravo je Medikol mjesto koje okuplja najvrsnije stručnjake te ima najsuvremeniju dijagnostičku medicinsku opremu. Raspolažu s 20-ak ultrazvučnih aparata za dijagnostiku u području oftalmologije, ginekologije, urologije, ortopedije, kardiologije i radiologije za djecu i odrasle, s dva 64-slojna i četiri 128-slojna CT uređaja, s četiri uređaja za magnetsku rezonanciju jačine 1,5T te dva trenutačno najsuvremenija i najsofisticiranija MR uređaja jačine 3T
Ova se ustanova ponosi s 30-ak godina dugom tradicijom, a uz sjedište u Zagrebu (na adresi Voćarska 106), djeluju i podružnice u još četiri hrvatska grada: Splitu, Rijeci, Čakovcu i Osijeku. Njihova je misija osigurati najkvalitetniju medicinsku uslugu, pružiti brigu, vrijeme i razumijevanje pacijentu, konstantno raditi na unapređenju organizacije, kvalitete znanja, uvođenju novih dijagnostičkih i terapijskih postupaka te očuvati okolišne resurse za buduće generacije.
Scena.ba
