Moldavija, pretežno poljoprivredna zemlja smještena između Rumunjske i Ukrajine, kandidatkinja je za članstvo u Europskoj uniji poput Ukrajine. Građani Moldavije u nedjelju izlaze na birališta u drugom krugu ključnih predsjedničkih izbora, koji bi mogli odrediti hoće li ova postsovjetska zemlja ostati na putu prema Europi ili će se vratiti pod utjecaj Kremlja. Aktualna predsjednica Maia Sandu, koja se zalaže za prozapadni smjer, traži reizbor nakon što je Moldaviju dovela bliže Europskoj uniji nego ikada prije, dok je rat u susjednoj Ukrajini bjesnio nadomak istočnih granica zemlje
Stotine tisuća Moldavaca iz inozemstva, uglavnom iz EU-a, ali i iz odcijepljene regije Pridnjestrovlje pod ruskom kontrolom, pozvane su na biračka mjesta u drugom krugu glasanja. Birališta su otvorena od 7 do 21 sat po lokalnom vremenu. Prvi rezultati očekuju se kasno navečer.
Proeuropska predsjednica Maia Sandu natječe se za drugi mandat, ali nije uspjela osigurati apsolutnu većinu u prvom krugu glasanja prije dva tjedna. Pedesetdvogodišnja šefica države osvojila je 20. listopada 42,45 posto glasova, predvodeći među ukupno 11 kandidata, piše Hina.
Iako se Sandu smatra favoritom za predsjednički položaj, istovremeno se suočava s kritikama zbog nedostatka gospodarskog i društvenog napretka u zemlji s oko 2,5 milijuna stanovnika.
Sandu je u prvom krugu izbora osigurala 42 posto glasova, održanih istog dana kao i referendum o članstvu u EU, koji je prošao s tijesnom većinom. Oba glasanja obilježila je masovna šema kupovine glasova povezana s Kremljom, za koju Sandu tvrdi da predstavlja ‘neviđen napad’ na moldavsku demokraciju, piše CNN.
Njezin najveći suparnik je Aleksandr Stoianoglo, bivši glavni državni odvjetnik, kandidat tradicionalno snažne Socijalističke stranke proruskog bivšeg predsjednika Igora Dodona. Stoianoglo je na drugom mjestu s 25,98 posto glasova. Unatoč znatnoj razlici između Sandu i Stoianogla, ishod drugog kruga glasanja u nedjelju smatra se neizvjesnim. Pedesetsedmogodišnji Stoianoglo zalaže se za to da Moldavija teži pristupanju EU-u, ali i održava dobre gospodarske veze s Rusijom. Njegovi protivnici smatraju ga marionetom korumpiranih oligarha. Predsjednica ili ‘prljavi ruski novac’?
Tijekom prošlotjedne debate, Sandu – bivša službenica Svjetske banke, s diplomom s Harvarda i usto poznata po prekidu veza s Moskvom – nazvala je Stoianogla ‘trojanskim konjem’ koji pokušava infiltrirati glavni grad Kišinjev u korist Kremlja. Politički analitičari upozoravaju da ove izjave nisu tek retorika. Valeriu Pasha, direktor istraživačkog centra WatchDog.MD, rekao je da su ovi izbori ‘određeni time hoće li građani izabrati predsjednicu ili će pobijediti onaj koji koristi prljavi novac iz Rusije’.
Prije prošlomjesečnih glasanja, ruski oligarch Ilan Shor ponudio je novac ljudima da podrže proruskog kandidata i spriječe prolazak referenduma o članstvu u EU. Sandu tvrdi da je plan uključivao otkup glasova čak 300.000 birača, što čini oko deset posto stanovništva Moldavije. Premda je Stoianoglo imao podršku od samo deset posto prema anketama, u prvom krugu je osvojio više od 26 posto glasova.
Ilustracija / Moldavija i EUIzvor: Profimedia / Autor: Sergei GAPON / AFP / Profimedia
Može li Sandu približiti Moldaviju Europi?
Osim kupovine glasova, analitičari naglašavaju i stvarne razloge za opoziciju prema Sandu, čiji je prvi mandat bio obilježen nizom kriza, uključujući pandemiju covida-19, rat u Ukrajini te krizu opskrbe plinom. Iako je Sandu uspjela smanjiti ovisnost Moldavije o ruskom plinu, taj potez imao je visoku cijenu za jednu od najsiromašnijih zemalja Europe. Inflacija je nakratko dosegnula više od 30 posto, što je dodatno pogoršalo stopu siromaštva.
Sandu se također suočava s kritikama zbog ‘cinične’ odluke da istovremeno s predsjedničkim izborima održi i referendum o članstvu u EU, pozicionirajući se kao jedina političarka koja može približiti Moldaviju Europi. Analitičar Maksim Samorukov iz Carnegie Russia Eurasia Centra navodi da je ‘plan vlade bio da podrška za europsku integraciju povuče i podršku za Maiu Sandu, ali dogodilo se suprotno: nezadovoljstvo prema Sandu umanjilo je podršku europskoj integraciji.’
MoldavijaIzvor: Profimedia / Autor: Elena COVALENCO / AFP / Profimedia
Manipulacija glasovima
Stoianoglo, s druge strane, nastoji kapitalizirati nezadovoljstvo prema Sandu balansirajući između Europe i Rusije. Iako je naglasio spremnost na resetiranje odnosa s Moskvom i sastanak s predsjednikom Vladimirom Putinom, također je izjavio da podržava članstvo u EU, čime njegovi politički ciljevi postaju kontradiktorni.
Uoči drugog kruga izbora, moldavske vlasti pripremaju se za moguću novu rundu proruskih manipulacija glasovima. Poraz Sandu mogao bi ozbiljno ugroziti nade Moldavije za europsku budućnost i dodatno zakomplicirati situaciju u Pridnjestrovlju, separatističkoj regiji u kojoj se nalazi oko 1,500 ruskih vojnika. Mnogi analitičari izražavaju zabrinutost da bi Pridnjestrovlje moglo postati drugo ratište u sukobu s Ukrajinom.
Moldavija se, tjedan dana nakon što je vladajuća stranka Gruzije proglasila pobjedu, nalazi u istoj situaciji kao i ova bivša sovjetska republika. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi kako je Rusija ‘pobijedila’ u Gruziji te upozorava da bi isto mogla postići i u Moldaviji. Ishod glasanja u nedjelju će pokazati hoće li Moldavija ostati na putu prema europskoj budućnosti ili će ponovno pasti pod utjecaj Kremlja.
