Iako se kalendarski bližimo kraju zime, atmosferski procesi iznad Arktika ukazuju na to da nas čeka vrlo zanimljiv nastavak veljače, navodi Severe Weather, specijalizirana meteorološka stranica.
Najnoviji prognostički podaci potvrđuju da se sredinom veljače očekuje stratosfersko zagrijavanje, odnosno snažan visokoenergetski događaj koji će destabilizirati polarni vrtlog i poremetiti cirkulaciju diljem sjeverne hemisfere.
U normalnim okolnostima ovakav razvoj događaja često dovodi do prodora hladnog arktičkog zraka prema nižim zemljopisnim širinama. Međutim, trenutna situacija je složenija. Atmosfera ulazi u fazu interferencije, koja komplicira kasnozimske prognoze za Sjedinjene Američke Države, Kanadu, ali i Europu.
Silazni utjecaj stratosferskog zagrijavanja naići će na otpor u nižim slojevima atmosfere, gdje dolazi do sudara s Madden-Julian oscilacijom (MJO), snažnim tropskim atmosferskim valom. Ova interakcija privremeno će oslabiti vezu između stratosfere i prizemnih slojeva, posebno nad Sjevernom Amerikom, što će dovesti do razdoblja iznadprosječnih temperatura, iako se polarni vrtlog u višim slojevima raspada.
Ipak, ova atmosferska “blokada” neće biti dugoga vijeka. Prognoze pokazuju da će se veza između stratosfere i prizemnih slojeva ponovno uspostaviti u posljednjoj trećini veljače i početkom ožujka, čime se otvara mogućnost za nove prodore hladnog zraka.
Kada je riječ o Europi, najhladniji zrak se u početnoj fazi zadržava nad sjeveroistočnim dijelovima kontinenta. Međutim, snažno polje niskog tlaka nad sjevernim Atlantikom u više navrata sprječava njegovo širenje prema središnjoj i zapadnoj Europi.
Kako se stratosfersko zagrijavanje bude razvijalo, hladna zračna masa sa sjeveroistoka dobiva dodatni poticaj i pokušava prodrijeti prema sjeverozapadnoj Europi, uključujući Veliku Britaniju, Irsku i dijelove zapadne i sjeverne Europe. Upravo u tom razdoblju prognoze postaju osjetljivije na male promjene u atmosferskoj cirkulaciji.
Iako stratosfersko zagrijavanje stvara povoljne uvjete za zimske prodore, ishod za zapadnu Europu neće ovisiti samo o polarnom vrtlogu, već i o rasporedu tlaka nad Atlantikom. Ako atlantske ciklone oslabe ili se pomaknu zapadnije, hladan zrak bi mogao lakše prodrijeti prema zapadu kontinenta. U suprotnom, zapadna Europa bi mogla ostati pod blažim, atlantskim utjecajem.
Kako navodi Federalni hidrometeorološki zavod, do 15. veljače očekuju se temperature zraka u Bosni od dva do pet stupnjeva, a u Hercegovini do osam. Kada je riječ o maksimalnim temperaturama, kretat će se do 15 stupnjeva u Hercegovini.
Od 16. veljače do kraja prognoziranog razdoblja minimalne temperature u Bosni bit će u rasponu od minus tri do jedan, a u Hercegovini od dva do sedam stupnjeva, dok će maksimalne dnevne u Bosni dosezati do šest, a u Hercegovini do deset stupnjeva.
Scena.ba
