Zlato je u utorak nastavilo silazni trend, dodatno produbljujući fazu medvjeđeg tržišta, dok investitori ubrzano smanjuju izloženost ovoj imovini. Ključni pritisci dolaze iz makroekonomskog okruženja – snažniji američki dolar i rast prinosa na državne obveznice smanjuju atraktivnost tzv. sigurnog utočišta.
Na spot tržištu cijena zlata pala je za oko 2%, prije nego što je dio gubitaka ublažen na približno 1%, uz trgovanje na razini od 4.335,97 dolara po unci. Terminski ugovori za isporuku u travnju također su oslabili za više od 1%, na oko 4.358,80 dolara.
Pad se prelijeva i na ostale plemenite metale. Spot srebro zabilježilo je pad veći od 3% na 66,93 dolara po unci, dok su terminski ugovori pali za 2,61%, na 67,54 dolara.
Dolar kao dominantan faktor pritiska
Jačanje američkog dolara ostaje jedan od najvažnijih pokretača negativnog trenda. Indeks dolara porastao je za oko 0,5%, dodatno smanjujući potražnju za zlatom.
Budući da se zlato globalno trguje u dolarima, njegova cijena postaje relativno viša za ulagače izvan SAD-a kada dolar jača. To direktno utječe na smanjenje globalne potražnje i dodatno opterećuje tržište.
Korekcija nakon rekordnih razina
Nakon što je krajem siječnja dosegnulo povijesni maksimum od 5.594,82 dolara po unci, zlato je ušlo u snažnu korekciju. Ukupni pad sada premašuje 22%, dok je samo u proteklom tjednu zabilježen pad od gotovo 10% — najizraženiji od 2011. godine.
Takva dinamika ukazuje na klasičan ciklus tržišta roba: nakon snažnog rasta slijedi faza realizacije dobiti i smanjenja rizika u portfeljima investitora.
Tržišna perspektiva: ključni razlozi iza pada cijene zlata
„Iako je zlato u početku raslo zbog potražnje za sigurnim utočištem na početku [iranskog] sukoba, cijene su se nedavno smanjile“, rekao je CNBC-u Rajat Bhattacharya, viši investicijski stručnjak u Standard Charteredu.
„Vidimo da se ovaj obrazac ponavlja tijekom razdoblja pojačanog stresa na tržištu jer investitori prikupljaju gotovinu kako bi platili pozive za dopunu marže ili jednostavno knjižili profit gdje mogu“, rekao je za CNBC putem e-pošte, dodajući da je nedavna snaga dolara također utjecala na potražnju za zlatom.
Kamatne stope i prinosi mijenjaju investicijsku logiku
Uz valutni faktor, značajnu ulogu ima i monetarna politika. Tržište sve opreznije procjenjuje mogućnost smanjenja kamatnih stopa u SAD-u, s obzirom na i dalje povišenu inflaciju.
Takva očekivanja održavaju prinose na državne obveznice na povišenim razinama. Prinos na 10-godišnje američke obveznice porastao je za oko 5 baznih bodova i dosegnuo približno 4,38%.
U takvom okruženju investitori sve češće preusmjeravaju kapital prema instrumentima koji donose prinos, dok zlato – kao imovina bez kamatnog prihoda – gubi relativnu konkurentnost.
Tržište u fazi prilagodbe
Trenutni pad cijene zlata rezultat je kombinacije snažnih makroekonomskih faktora – jačanja dolara, rasta prinosa i promjene očekivanja monetarne politike.
Iako je tržište trenutno pod pritiskom, njegova daljnja dinamika ovisit će o kretanju inflacije, odlukama Federalnih rezervi i razvoju geopolitičkih rizika.
Za sada je jasno: zlato više nije dominantno utočište u kratkom roku, već tržište koje prolazi kroz fazu prilagodbe novim ekonomskim uvjetima, piše financa.
Scena.ba
