Dok većina nas uzima tlo pod našim nogama zdravo za gotovo, unutar njegovih slojeva zapisana je priča o povijesti našeg planeta. Novo istraživanje otkriva da unutar te povijesti postoji još neotkrivenih poglavlja, duboko u prošlosti Zemlje, jer se čini da unutrašnja jezgra Zemlje skriva još jednu, još dublju jezgru.
„Tradicionalno, učili smo da Zemlja ima četiri glavna sloja: kora, plašt, vanjska jezgra i unutarnja jezgra,“ objasnila je geofizičarka Joanne Stephenson sa Sveučilišta Australian National University 2021. godine.
Većina našeg znanja o onome što leži ispod Zemljine kore dolazi iz neizravnih izvora poput vulkana i seizmičkih valova. Na temelju tih opažanja, znanstvenici su izračunali da unutrašnja jezgra, koja doseže temperature veće od 5.000 stupnjeva Celzija, čini samo 1% ukupnog volumena Zemlje.
‘Vrlo je uzbudljivo’
Međutim, nekoliko godina prije, Stephenson i njezini kolege pronašli su dokaze koji upućuju na to da unutarnja jezgra možda ima dva različita sloja.
“Vrlo je uzbudljivo – i moglo bi značiti da ćemo morati prepisati udžbenike!” izjavila je Stephenson tada.
Istraživački tim koristio je algoritam za pretraživanje kako bi usporedio tisuće modela unutarnje jezgre s prikupljenim podacima desetljećima unazad, koji su bilježili vrijeme prolaska seizmičkih valova kroz Zemlju. Podaci su prikupljeni od Međunarodnog seizmološkog centra, a istraživanje je otkrilo nešto iznimno.
Proučavajući modele anizotropije unutarnje jezgre – odnosno, kako razlike u sastavu materijala jezgre utječu na svojstva seizmičkih valova – istraživači su primijetili kako neki modeli pokazuju brže kanale za seizmičke valove duž ekvatora, dok drugi sugeriraju brže valove paralelne Zemljinoj osi rotacije.
‘Ukazuju na promjenu’
“Otkrili smo dokaze koji mogu ukazivati na promjenu u strukturi željeza, što upućuje na dvije odvojene faze hlađenja u povijesti Zemlje”, dodala je Stephenson.
To otkriće moglo bi objasniti zašto su neka prethodna eksperimentalna istraživanja bila u neskladu s trenutnim modelima strukture Zemlje. Ova nova teorija ukazuje na različite strukturne usklađenosti kristala željeza unutar same jezgre.
Međutim, iako su njihovi zaključci u skladu s prethodnim studijama o anizotropiji unutarnje jezgre, istraživački tim upozorava na ograničenja podataka. Naime, nejednolika raspodjela potresa i prijemnika, posebno na polarnim antipodima, smanjuje sigurnost njihovih zaključaka.
“Ograničeni smo distribucijom globalnih potresa i prijemnika, što smanjuje točnost naših podataka“, istaknuli su znanstvenici u svom radu.
Buduća istraživanja mogla bi pomoći popuniti te praznine i pružiti preciznije podatke kako bi se ove teorije dodatno potvrdile ili opovrgnule. Tim se nada da će daljnja istraživanja omogućiti bolji uvid u ranu povijest Zemlje i razjasniti još više tajni skrivenih u njezinim dubinama.
