Kisik, esencijalan za inteligentni život na Zemlji, uglavnom stvaraju biljke koje fotosintezom pretvaraju ugljikov dioksid u kisik. Međutim, znanstvenici su otkrili da bi se kisik mogao stvarati i bez prisutnosti života, na mračnim dubinama oceana, gdje svjetlost ne dopire.
U studiji objavljenoj u časopisu Nature Geoscience, istraživači su isprva mjerili brzinu potrošnje kisika na morskom dnu kako bi odredili njegovu potrošnju kroz procese poput djelovanja organizama ili sedimenata koji reagiraju s kisikom. No, umjesto smanjenja, u nekim su eksperimentima primijetili porast razine kisika. Otkriće ih je potaknulo da istraže moguće izvore ove neočekivane proizvodnje.
Istraživanje je pokazalo da se ovaj “mračni” kisik stvara samo u prisutnosti mineralnih koncentrata, poznatih kao polimetalni noduli, i metala iz naslaga zvanih metaliferne sedimente. Noduli sadrže mješavinu metala koja može omogućiti prijenos električne struje. Ova energija, kroz proces elektrolize, omogućuje odvajanje kisika (O) i vodika (H) iz vode (H₂O). Autori studije ističu da količina proizvedenog kisika ovisi o količini i sastavu nodula na dnu oceana.
Velike rezerve
Studija je financirana od strane tvrtke za vađenje ruda s ciljem procjene utjecaja dubokomorskog rudarstva na okoliš. Noduli bogati metalima poput litija, kobalta i bakra važni su za moderne tehnologije – litij i kobalt koriste se za proizvodnju punjivih baterija, dok je bakar neophodan u električnim uređajima poput televizora, radija, te u građevinskom materijalu. Istraživanje se fokusiralo na zonu Clarion-Clipperton u Tihom oceanu, ogromno podmorje između Havaja i Meksika, gdje su otkrivene velike rezerve ovih metala. Međutim, znanstvenici upozoravaju da bi rudarenje moglo biti pogubno za oceanske ekosustave i da bi moglo pokrenuti štetne sedimentalne oblake, zbog čega sve veći broj država traži moratorij na dubokomorsko rudarstvo.
Pronalazak ovakvih nodula i njihova uloga u proizvodnji kisika mogao bi imati šire implikacije, uključujući i hipoteze o postojanju života u svemiru. Kisik je ključan za razvoj složenog života jer omogućuje organizmima mnogo učinkovitiji metabolizam. Tijekom evolucije, kisik su stvarali organizmi poput fotosintetskih bakterija, bez kojih biosfera možda nikada ne bi bila razvijena u sadašnjem obliku.
No, ova studija pokazuje da su noduli bogati metalima mogli pružiti dodatni izvor kisika, čime su možda utjecali na evoluciju. Ipak, koliko su noduli stvarno utjecali na razvoj biosfere i životne uvjete na Zemlji, još uvijek ostaje pitanje. “Podrijetlo života na Zemlji i dalje je velika zagonetka”, zaključuju istraživači.
