Vijeće Europske unije i Europski parlament postigli su preliminarni dogovor o novoj regulativi kojom se postupno ukida uvoz ruskog prirodnog plina, što predstavlja jedan od ključnih stupova plana REPowerEU za energetsku sigurnost i smanjenje ovisnosti o ruskim energentima.
Nova regulativa uvodi pravno obvezujuću, faznu zabranu uvoza i ukapljenog prirodnog plina (LNG) i plina putem plinovoda iz Rusije. Potpuna zabrana uvoza LNG-a nastupa krajem 2026. godine, dok bi uvoz plina plinovodima bio zabranjen do jeseni 2027. godine. Cilj je osigurati neovisno i otporno europsko energetsko tržište, bez ugrožavanja sigurnosti opskrbe.
Danski ministar za klimu, energiju i komunalne poslove Lars Aagaard pozdravio je postignuti dogovor.
“Ovo je velika pobjeda za nas i za cijelu Europu. Moramo okončati ovisnost EU o ruskom plinu, a njegova trajna zabrana je ogroman korak naprijed. Iznimno sam zadovoljan što smo tako brzo postigli dogovor s Europskim parlamentom. To pokazuje našu posvećenost jačanju sigurnosti i zaštiti energetske opskrbe”, poručio je Aagaard.
Glavni elementi dogovora
Uvoz ruskog plina bit će zabranjen šest tjedana nakon stupanja regulative na snagu, uz prijelazne rokove za već potpisane ugovore:
- za kratkoročne ugovore potpisane prije 17. lipnja 2025. zabrana uvoza LNG-a stupa na snagu 25. travnja 2026., a plina iz plinovoda 17. lipnja 2026.
- za dugoročne LNG ugovore zabrana vrijedi od 1. siječnja 2027., u skladu s 19. paketom sankcija
- za dugoročne ugovore o uvozu plina plinovodima zabrana počinje 30. rujna 2027., pod uvjetom da države članice ispunjavaju ciljeve popunjenosti skladišta, a najkasnije 1. studenoga 2027.
Izmjene postojećih ugovora bit će dozvoljene samo zbog striktno operativnih razloga i ne smiju povećavati ugovorene količine.
Dogovor uvodi obvezu prethodnog odobrenja za sav uvoz plina:
- za ruski plin i one isporuke koje još spadaju pod tranzicijsko razdoblje, podaci za autorizaciju moraju biti dostavljeni najmanje mjesec dana prije ulaska
- za neruski plin, dokaz o podrijetlu mora se dostaviti pet dana prije ulaska, odnosno sedam dana za plin koji ulazi preko točke Strandzha 1
Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje, procedura neće vrijediti za zemlje koje ispunjavaju određene kriterije, poput velikih proizvođača plina koji su u 2024. izvezli više od pet milijardi kubnih metara u EU i koji sami ograničavaju uvoz ruskog plina. Europska komisija zadržava pravo da ažurira listu i ukloni zemlje u slučaju utvrđene zloupotrebe.
Sve države članice bit će obvezne dostaviti nacionalne planove diverzifikacije, s mjerama i potencijalnim izazovima u potpunom okončanju uvoza ruskog plina u predviđenim rokovima. Države koje i dalje uvoze rusku naftu morat će dostaviti i plan za potpuno ukidanje tih uvoza. Komisija najavljuje poseban prijedlog za ukidanje uvoza ruske nafte najkasnije do kraja 2027. godine.
U odnosu na prijedlog Komisije, uvedene su efikasne i odvraćajuće kazne za kompanije i fizičke osobe koje prekrše propise. Zadržana je i klauzula o suspenziji, kojom se omogućava privremeno ukidanje zabrane u slučaju iznenadnih okolnosti koje ugrožavaju energetsku sigurnost neke od članica, ali uz strože uvjete i ograničenje samo na kratkoročne ugovore.
Europska komisija će nakon dvije godine provesti sveobuhvatnu procjenu efekata regulative, uključujući pravila o prethodnoj autorizaciji.
Dogovor sada trebaju formalno potvrditi i Vijeće EU i Europski parlament, nakon čega regulativa može biti usvojena.
Nakon agresije Rusije na Ukrajinu, europski lideri su još u ožujku 2022. usvojili obvezu da što prije okončaju ovisnost od ruskih fosilnih goriva. Dok je uvoz ruske nafte pao ispod 3 posto u 2025. zahvaljujući sankcijama, udio ruskog plina i dalje iznosi oko 13 posto, što prema procjenama vrijedi više od 15 milijardi eura godišnje. EU smatra da to predstavlja ozbiljan rizik za trgovinsku i energetsku sigurnost Unije.
Scena.ba
