Građani koji u Njemačkoj planiraju otići u mirovinu sa 63 godine u budućnosti bi se mogli suočiti sa znatno većim financijskim odbicima nego što je to sada slučaj, proizlazi iz najnovijeg prijedloga Njemačke savezne banke, o kojem izvještava njemački list Bild.
Ovakva mjera imala bi ogroman utjecaj na tržište rada i socijalni sustav s obzirom na to da je opcija ranijeg umirovljenja izuzetno popularna – prema službenim statistikama, nedavno je gotovo svaka peta osoba u Njemačkoj u mirovinu otišla upravo sa 63 godine.
Njemačka se već godinama bori s rastućim demografskim problemima, manjkom kvalificirane radne snage i sve većim opterećenjem mirovinskog fonda uslijed odlaska brojne “baby boomer” generacije s tržišta rada.
Model odlaska u mirovinu sa 63 godine, uveden prvenstveno za dugogodišnje osiguranike s najmanje 45 godina radnog staža, Središnja banka već dulje vrijeme promatra kao preskup teret za državu.
Prema ocjeni ekonomista središnje banke, trenutačna umanjenja (penali) za one koji se odluče na ranije napuštanje posla nisu dovoljna da kompenziraju dulje razdoblje isplate mirovina i manjak uplata u sustav.
Zbog toga Bundesbank predlaže uvođenje znatno oštrijih odbitaka kako bi se prijevremeni odlazak u mirovinu učinio financijski manje privlačnim, a radnici motivirali da ostanu aktivni do zakonske dobne granice.
Ukoliko bi zakonodavci prihvatili preporuke Bundesbanke, oni koji se ipak odluče povući sa 63 godine morali bi računati na trajno i osjetno niže mjesečne iznose mirovina tijekom cijelog života.
Prijedlog je već izazvao burne reakcije sindikata i socijalnih udruga, koji upozoravaju da bi drastičnije rezanje primanja najviše pogodilo radnike u fizički zahtjevnim industrijama poput graditeljstva, njege i teške industrije, koji često iz zdravstvenih razloga ne mogu raditi do punih 67 godina.
S obzirom na to da u Njemačkoj živi i radi stotine tisuća radnika podrijetlom iz Bosne i Hercegovine i regije, svaka promjena u reguliranju prijevremenog umirovljenja izravno se tiče i velikog dijela balkanske dijaspore koja računa na ovu opciju pri kraju radnog vijeka.
Prema važećim pravilima u Njemačkoj, za svaki mjesec prijevremenog umirovljenja primjenjuje se trajni odbitak od 0,3 posto (3,6 posto na godišnjoj razini).
To znači da osoba koja se odluči umiroviti sa 63 godine, umjesto sa zakonski predviđenih 67, trenutačno gubi 14,4 posto od svoje pune zarađene mirovine.
Međutim, ekonomisti smatraju da je taj postotak nerealan i neodrživ s obzirom na sve dulji životni vijek pa predlažu povećanje mjesečnog odbitka na 0,4 do 0,5 posto (odnosno pet do šest posto godišnje).
U tom slučaju, ukupno trajno umanjenje popelo bi se na drastičnih 20 do 24 posto.
Prevedeno u konkretne brojke, radnik koji ima pravo na punu mirovinu od 1.500 eura, trenutačno prijevremenim odlaskom sa 63 godine dobiva oko 1.284 eura (odbitak od 216 eura).
Prema prijedlogu Bundesbanke, njegov mjesečni iznos pao bi na 1.140 do 1.200 eura, što znači gubitak i do 360 eura svakog mjeseca – trajno, bez mogućnosti naknadnog vraćanja na puni iznos nakon navršenih 67 godina.
Scena.ba
