Ruska prijetnja po Europu i nakon agresije te zemlje na Ukrajinu nije prestala. Sve se intenzivnije govori o širokom spektru ruskih sabotaža, ugrožavanja infrastrukture, podmetanja, miješanja u izbore i slično u brojnim zemljama Europe.
Rusiji treba stalni sukob sa Zapadom kako bi opravdali svoju politiku i ratove koje vode. Stoga na različite načine pokušavaju djelovati u brojnim europskim regijama. Agenti Kremlja itekako imaju iskustva u različitim diverzijama u svijetu.
Financial Times piše kako je imao uvid u obavještajne procjene iz tri europske zemlje koje pokazuju dokaze o agresivnijim i koordiniranim naporima za provođenje sabotaže. Jedan visoki europski dužnosnik rekao je da se kroz sigurnosne službe NATO-a prenose informacije o “jasnom i uvjerljivom ruskom zlodjelu” koje je koordinirano i velikih razmjera.
Zamjenik načelnika ukrajinske vojno-obavještajne službe Ukrajine Vadim Skibitski upozorio je kako Rusija i dalje predstavlja prijetnju Europi, a naročito Baltiku koji je ocijenio posebno ranjivim.
Kada je u pitanju BiH treba istaći da je nedavno tim jednog od najznačajnijih ruskih proratnih blogera koji objavljuje pod imenom “Rybar”, boravio je proteklih dana u Bosni i Hercegovini i Srbiji gdje su, na području bh. entiteta RS, održali svojevrsnu “edukaciju” kako voditi kanale na ruskoj mreži Telegram.
Kako stoji u njihovoj objavi na Twitteru edukacijom su bili obuhvaćeni studenti, novinari, političari i akademici.
“Naš tim je cijelu prošlu sedmicu proveo u Srbiji i Republici Srpskoj. Educirali smo i objašnjavali kako kreirati i voditi Telegram kanale, organizirati ih u mreže, distribuirati pravi sadržaj i boriti se protiv dezinformacija”, navedeno je u objavi.
Šta se iza ovoga može kriti i koliko ovo može predstavljati opasnost za sigurnost u BiH je pitanje za sigurnosne službe.
S timu vezi izuzetno je indikativna nedavna posjeta Rusiji Milorada Dodika, predsjednika entiteta RS i Nenada Nešića, ministra sigurnosti BiH. Posljednja posjeta Dodika Rusiji privukla je pažnju javnosti ne toliko zbog uobičajene retorike već zbog toga što se Dodik ovaj put sastao i sa čovjekom koji se može opisati i kao siva eminencija Rusije – Nikolajem Patruševom, jednim od najodanijih Putinovih saradnika.
Petrušev, kao glavni Putinov strateg i njegovo sastajanje s Dodikom bi samo po sebi trebalo predstavljati poziv za dodatni oprez u kontekstu ruskog utjecaja u BiH.
Već nekoliko godina, ime Nikolaja Patruševa veže se i za Zapadni Balkan. Brojni zapadni mediji još 2017. godine pisali su o tome kako će Patrušev veliku pažnju u narednom periodu posvetiti upravo Balkanu i da postaje Putinov čovjek za ovaj dio Europe.
O tome je nedavno za Klix.ba govorio i profesor Edin Mujkić.
“Kada je vanjska politika Rusije u pitanju, ništa, apsolutno ništa, se ne dešava slučajno. Balkan je uvijek bio djelomično interesantan Rusiji, više kao mogućnost da se naprave problemi koji će koštati Zapad novac i vrijeme. Rusi generalno shvaćaju samo silu kao snagu, a pregovaranje kao slabost. Danas je situacija dosta kompleksnija. Izazvati problem u BiH je vrlo lako. EUFOR nema puno ljudstva, Ukrajina je fokus Zapada, kao i Bliski istok, i bilo kakav problem, bez obzira da li će to završiti pogubno za RS, je dobitak za Rusiju”, ističe Mujkić.
Za sve to, perfektan kandidat je upravo Dodik.
“U financijskim je problemima, očito je zadužen. On je tipični ‘korisni idiot’ kako je Lenjin zvao zapadne novinare koji su širili nesvjesno njegovu propagandu. Taj termin je ostao i do dan danas za ljude koji ni ne znaju da rade za ruske interese, ili su vrlo laki, tj. jeftini da rade neke prljave stvari za Rusiju. Rat ne počinje dogovorom dvije strane. Sve što se sad dešava u BIH je pripremanje terena za potencijalne incidente, sukobe. Mi moramo ovo najozbiljnije shvatiti i odbaciti kao neki prazni populizam jer Dodik mora zabaviti narod. Čak i da je to tako, mnogi sukobi su počeli jer su oni koji su stvarali tenzije izgubili kontrolu nad situacijom. Konstantno omalovažavanje žrtava genocida, Bošnjaka, domaćih političara, stranih diplomata, je tipična taktika koju su Rusi koristili još u 19. stoljeću”, objašnjava.
Ne treba zanemariti ni epizode kada su pojedine ruske diplomate, nakon što su bile protjerane iz nekih europskih zemalja, poput Sjeverne Makedonije ili Hrvatske, u BiH dobijali diplomatski status.
Scena.ba
