Referentni indeks cijena hrane Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) porastao je treći mjesec zaredom u travnju, dosegnuvši 130,7 bodova – 1,6 posto više nego u ožujku i 2,0 posto više nego u travnju prošle godine.
Rast je uglavnom potaknut višim cijenama biljnog ulja i višim troškovima energije, dok su poremećaji uzrokovani sukobom na Bliskom istoku dodatno opteretili tržišta žitarica i gnojiva. Indeks cijena biljnog ulja FAO porastao je za 5,9 posto u odnosu na ožujak, dosegnuvši najvišu razinu od srpnja 2022. Palmino, sojino, suncokretovo i ulje uljane repice poraslo je istovremeno, potaknuto jačom potražnjom iz sektora biogoriva – dijelom zbog poticaja u nekim zemljama proizvođačima – i zabrinutošću zbog pada prinosa u jugoistočnoj Aziji. Za uvoznike biljnih ulja, uključujući Bosnu i Hercegovinu, to znači veće troškove uvoza i potencijalni pritisak na maloprodajne cijene, javlja Fena.
Žitarice: Umjeren rast, ali rizici rastu
Cijene pšenice porasle su za 0,8 posto, dijelom zbog suše u dijelovima Sjedinjenih Država i očekivanja ispodprosječnih kiša u Australiji. Kukuruz je porastao za 0,7 posto zbog sezonski smanjenih zaliha i loših vremenskih uvjeta u Brazilu, dok je potražnja za etanolom opterećivala cijene. Sirak je, nasuprot tome, pao za 4,0 posto zbog slabije potražnje za uvozom. Riža je porasla za 1,9 posto, uglavnom zbog viših troškova proizvodnje i distribucije u zemljama izvoznicama, koji su porasli zajedno s cijenama nafte.
FAO-ov indeks cijena mesa dosegao je novi rekord u travnju – porastao je za 1,2 posto u odnosu na ožujak i 6,4 posto u odnosu na travanj 2025. Cijene govedine porasle su zbog ograničenih zaliha stoke u Brazilu, dok su cijene svinjetine također porasle zbog jače sezonske potražnje u Europskoj uniji. Mliječni proizvodi, međutim, pali su za 1,1 posto zbog obilnih zaliha mlijeka u EU i više nego očekivane kasne sezone u Oceaniji. Indeks šećera pao je za 4,7 posto u odnosu na ožujak i 21,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, usred očekivanja obilne globalne ponude i početka nove žetve u Brazilu.
Zalihe žitarica zadovoljavajuće, ali neizvjesnost ostaje
FAO je povećao svoju prognozu za globalnu proizvodnju žitarica u 2025. na 3.040 milijuna tona – što je porast od 6,0 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prognoza za svjetsku proizvodnju pšenice u 2026. godini neznatno je revidirana na 817 milijuna tona. To je oko dva posto manje nego prethodne godine, iako je i dalje iznad prosjeka posljednjih pet godina. Ključna neizvjesnost dolazi od poremećaja u opskrbi gnojivima: efektivno zatvaranje Hormuškog tjesnaca podiglo je cijene uree i fosfata. To izravno utječe na troškove sjetve i rizike za nadolazeće sezone.
AMIS upozorava na troškove gnojiva
Informacijski sustav poljoprivrednog tržišta (AMIS), koji djeluje u okviru FAO-a, u svom mjesečnom Market Monitoru ističe da su globalna tržišta u travnju osjetila obnovljeni pritisak jer su problemi u opskrbi gnojivima podigli cijene uree i fosfata, što je dodatno poremetilo dostupnost gnojiva i povećalo rizike za buduću poljoprivrednu proizvodnju.
– Travanj je potvrdio kontinuirani rast referentnog indeksa cijena hrane FAO-a; Praćenje kotacija, zaliha i logističkih uvjeta ostaje ključno za ublažavanje rizika u nadolazećim mjesecima, navodi FAO u priopćenju za javnost.
Scena.ba
