OLIVER Dragojević je hrvatski glazbenik, tekstopisac te jedna od najvećih ikona hrvatske glazbe 20. stoljeća. Njegove pjesme punile su arene, obilježile festivale, sviraju se na svadbama i sprovodima, slušaju se na zabavnim i formalnim okupljanjima. Oliver je rođen 7. prosinca 1947. u Splitu.
Mladost i suradnja s Runjićem
Oliverova obitelj dolazi s Korčule, odnosno iz Vele Luke, gdje je proveo većinu svog djetinjstva. Pri upisu u srednju školu odlučuje se i na glazbenu školu pa počinje učiti svirati klavir. Paralelno uči svirati gitaru i klarinet. Ipak, njegov prvi instrument bila je usna harmonika koju mu je poklonio otac kada je imao samo pet godina. Oliver ulazi u svijet glazbe početkom 60-ih, postavši orguljaš splitske grupe Batali.
Zamijetio ga je Zdenko Runjić, koji mu je dozvolio da prepjeva njegovu pjesmu Picaferaj na Festivalu zabavne glazbe 1967. godine. Oliver je oduševio publiku. Ponovo se vraća na festival 1973. godine te pjeva Ča će mi Copacabana i osvaja nagradu publike. Njegova popularnost rasla je sredinom sedamdesetih, poglavito zbog suradnji s Runjićem. 1974. izlazi pjesma Galeb i ja, a 1975. Skalinada. Obje su postale veliki hitovi.
80-e godine prošlog stoljeća za Olivera su značile rad na karijeri uz podršku Zdenka Runjića. Dvojac je nizao hitove iz godine u godinu, a neke danas poznaju i najmlađe generacije. Radi se o pjesmama Nadalina, Malinkonija, Romanca, Oprosti mi, pape, Vjeruj u ljubav i mnogim drugima.
Nakon što su surađivali više od četvrt stoljeća, zadnju suradnju potpisali su 1992. godine albumom Teško mi je putovati. Iduće godine izlazi kompilacija njihovih najboljih hitova, a na drugom izdanju istog CD-a izlazi još jedna dodatna pjesma, koju je napisao Zlatan Stipišić Gibonni.
Cesarica navještava zlatne godine
Cesarica je bila napisana isključivo za Olivera. Gibonni ga je posjetio doma pa su uz vino raspravljali o pjesmi i pokušali osmisliti melodiju. Kasnije je Oliver sjeo za svoj klavir i počeo dobivati inspiraciju, a kada je pjesma bila gotova, nije zvučala baš najbolje, barem ne na prvu. Njegova majka tada je rekla svojoj snahi da je uzeo baš najgoru pjesmu za festival. Cesarica je postala hit godine 1994.
Tijekom ostatka devedesetih Oliver izbacuje pjesme koje su pisali najvažniji glazbenici tog vremena: Tonči Huljić, Zlatan Stipišić, Hari Rončević, Jure Stanić, Petar Grašo i drugi. Tada izlaze neki od njegovih najvećih hitova: Dobro jutro tugo, Lijepa bez duše, Dva put san umra, U ljubav vjere nemam, Pismo moja, Tko sam ja da ti sudim, Moj lipi anđele. Mnoge od tih pjesama moglo se čuti u svakom kutku države na njegovim koncertima.
Početkom novog tisućljeća odlazi u Italiju, gdje izdaje album Trag u beskraju. O njemu se već počelo pričati i izvan Hrvatske. Dvije godine kasnije snima novi album Vridilo je, kada započinje suradnju sa simfonijskim orkestrom. Album je vrlo brzo prodan u 50 tisuća primjeraka.
Internacionalni nastupi i zadnje godine
Nakon toga bavi se koncertima te gostuje po cijeloj Europi. 2006. pozvan je da nastupa u jednoj od najvažnijih koncertnih dvorana u Europi – u pariškoj Olympiji. Koncert je snimljen i kasnije izdan kao DVD i CD, a često ga smatraju njegovim najvrjednijim gostovanjem. Dvije godine kasnije nastupao je u New Yorku, u Carnegie Hallu, a 2011. njegov koncert mogao se slušati u Sydney Opera Houseu.
U Srbiji više nije nastupao nakon Domovinskog rata, unatoč mnogim pokušajima. Rekao je da je ta tema završena i održao svoju riječ.
Oliver je tijekom 2010-ih održavao koncerte i primao razne nagrade, no nije stigao na dodjelu Porina u Spaladium Areni u Splitu 2018. godine. Tada mu je već bilo loše. Naime, 2017. godine dijagnosticiran mu je rak pluća, a kemoterapija mu nije pomogla. Zadnja dva mjeseca života proveo je u splitskoj bolnici. Umro je 29. srpnja 2018. godine u kasnim noćnim satima.
Više od 10.000 ljudi prisustvovalo je posljednjem ispraćaju na splitskoj Rivi. Proglašen je dan žalosti i organizirane su brojne manifestacije u njegovo ime. Pokopan je 1. kolovoza 2018. godine na groblju u Veloj Luci. Od 2019. godine održava se petodnevni koncert u njegovu čast, uz nastupe brojnih pjevača iz Hrvatske.
Scena.ba
