TIJEKOM pandemije covida znanstvenicima je postalo jasno da se kod značajnog dijela ljudi koji su preboljeli infekciju neki simptomi bolesti i dalje zadržavaju.
Ovaj fenomen nazvan je dugi covid, a podrazumijeva stanje kod kojeg simptomi traju tri mjeseca ili dulje nakon početka bolesti. Ti simptomi uključuju umor, probleme s koncentracijom, bolove u mišićima i zglobovima, kratkoću daha, glavobolje, poremećaje spavanja te kognitivne smetnje poput “magle u mozgu”.
Stanje koje pogađa stotine milijuna ljudi
Ovo stanje može zahvatiti osobe svih dobnih skupina, neovisno o težini početne infekcije, a procjenjuje se da ga razvija 5-10% zaraženih. Štoviše, podaci pokazuju da ni djeca nisu pošteđena dugog covida. Procjenjuje se da je samo u SAD-u oko 5.8 milijuna djece oboljelo od dugog kovida. Njegova globalna prevalencija procjenjuje se na nekoliko stotina milijuna.
Potraga za uzrokom dugog kovida
Do nedavno nije bilo jasno što uzrokuje te produžene simptome. Kako bi objasnili dugi covid, znanstvenici su predložili nekoliko bioloških mehanizama koji uključuju imunološke i upalne disfunkcije, disbiozu mikrobiote, autoimunost, endotelnu disfunkciju, abnormalno neurološko signaliziranje, reaktivaciju endogenih herpesvirusa i perzistenciju koronavirusa.
Međutim, u članku objavljenom u posljednjem izdanju časopisa Medical Journal of Australia (MJA), tim znanstvenika zaključio je na temelju brojnih istraživanja da većinu, ako ne i sve slučajeve dugotrajnog covida uzrokuju virusi koji su ostali sakriveni u tijelu i nastavili se replicirati.
Relativno rano tijekom pandemije prepoznato je da kod nekih ljudi virus SARS-CoV-2, ili barem ostaci virusa, mogu dulje vrijeme ostati u različitim tkivima i organima. Ova pojava poznata je kao “virusna perzistencija”.
Iako je dugotrajna prisutnost ostataka virusnih fragmenata u tijelima nekih ljudi sada već dobro utvrđena, ostaje manje jasno postoje li u tijelima preboljelih i dalje živi virusi, a ne samo njihovi zaostali dijelovi, te ako postoje, jesu li oni pravi uzrok dugog covida.
Zašto je važno znati uzrok?
Autori novog rada iz MJA ističu da je ta razlika ključna jer se živi virus može ciljati specifičnim antivirusnim pristupima na načine na koje se “mrtvi” virusni fragmenti ne mogu.
Virusna perzistencija ima dvije značajne implikacije:
